Ekonomska aktivnost u BiH tijekom proteklih nekoliko godina jedva da se povećavala.
Kako piše Večernji list, tako je u prošloj godini, prema procjeni Direkcije za ekonomsko planiranje, ostvaren tek skroman ekonomski rast od svega 1 posto, nakon skromne stope od 0,7 posto u 2013., te blage recesije od 0,6 posto u 2012. Time se nameće zaključak da je BiH daleko od željenog puta konvergiranja životnog standarda prema EU prosjeku, navodi se u analizi Direkcije. Malobrojni dostupni indikatori iz prva dva mjeseca ove godine ukazuju na nastavak takvog trenda i u ovoj godini. Na to, prije svega, ukazuje skroman rast robnog izvoza od 2,6% i smanjenje industrijske proizvodnje od 1,2% u odnosu na dva mjeseca prošle godine. S druge strane, smanjenje vrijednosti robnog uvoza od 3,8 posto bi moglo ukazivati na negativan trend domaće potražnje kao glavnog čimbenika kratkoročnog ekonomskog rasta u BiH.
Porast maloprodaje
Drugim riječima, ovo kretanje uvoza se teško može smatrati pozitivnim kretanjem usprkos relativno (u odnosu na prethodne godine) visokoj pokrivenosti uvoza izvozom od 62,3 posto. Ipak, realno smanjenje vanjske trgovine bi moglo biti nešto slabije. Naime, smanjenje robnog izvoza i uvoza bi djelomično moglo biti posljedica smanjenja izvoznih i uvoznih cijena na što djelomično ukazuje deflacija potrošačkih cijena od 0,8 posto, s obzirom da značajan dio potrošačkih dobara dolazi iz uvoza. Pri tome, kad je u pitanju domaća potražnja, posebno ohrabruje realni rast prometa maloprodaje od čak 8 posto u odnosu na prva dva mjeseca prethodne godine. U sljedećem razdoblju se očekuje jačanje ekonomskog rasta i zaposlenosti u okruženju koje bi trebalo osigurati značajan rast ne samo bh. izvoza, nego i domaće potražnje u značajnoj mjeri financirane inozemnim priljevima. Prema posljednjim projekcijama DG ECFIN-a, očekuje se postepeno jačanje ekonomskog rasta eurozone sa stopom od 1,3% u 2015. uz izlazak Italije i Hrvatske iz recesije.
Tržište i plaće
Konačno, rast u 2015. bi mogao biti potaknut normalizacijom hidrološke situacije i remonta u elektranama BiH čime bi automatski bio ostvaren dvocifren rast proizvodnje i izvoza električne energije. Pozitivne promjene na tržištu rada u BiH se mogu očekivati u ovoj godini. Europska komisija predviđa u EU smanjenje stope nezaposlenosti i povećanje broja zaposlenih uz ekonomski rast potaknut rastom obujma investicija i vanjske trgovine. U skladu s događanjima u EU, u BiH se također očekuje povećanje broja zaposlenih osoba za 1% na godišnjoj razini. Bolja poslovna klima bi se pozitivno odrazila na neto plaće koje bi se u ovoj godini mogle uvećati za 2,3% na godišnjoj razini. Isto tako, proizvodnja struje se pokazala kao značajan izvozni resurs i ona bi u budućnosti trebala biti razvojna prilika BiH zbog dobrih klimatskih i hidroloških uvjeta. U ovoj oblasti se može govoriti i o mogućnosti značajnijeg iskorištavanja postojećih energetskih kapaciteta za proizvodnju struje radi iskorištavanja u domaćem gospodarstvu. Na ovaj način bi se u konačnici dobili izvozni proizvodi viših faza izrade uz niže troškove proizvodnje, što bi povećalo konkurentnost bh. proizvoda na svjetskom tržištu.
