Vijeće ministara upoznalo se s odlukom Ustavnog suda BiH i zaduženo je Ministarstvo pravosuđa da realizira obveze koje se tiču Vijeća ministara vodeći računa o roku. Što se krije iza ovakvog zaključka s prekjučerašnje sjednice Vijeća ministara?
Rok šest mjeseci
Ustavni sud BiH na plenarnoj sjednici održanoj prošlog mjeseca razmatrao je apelaciju koju je podnio Husmet Hamidović i utvrdio da su “počinjenje povrede Ustava BiH i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih slobodu u odnosu na kvalitetu člana 47. Kaznenog zakona BiH”. Ustavni sud BiH naložio je Vijeću ministara da ga u roku od šest mjeseci obavijesti „o poduzetim mjerama u cilju izvršenja ove odluke“. Inače, presude i odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obvezujuće.
Husmet Hamidović iz Gornje Maoče pripadnik je vehabijskog pokreta i u rujnu 2012. godine bio je svjedok Tužiteljstva BiH na suđenju Mevlidu Jašareviću zbog napada na Američko veleposlanstvo u Sarajevu. Jašarević je pravomoćnom presudom Suda BiH osuđen n 15 godina zatvora i kaznu izdržava u zeničkom zatvoru. On je prije napada na Veleposlanstvo SAD-a živio u Gornjoj Maoči u kući čiji je vlasnik Hamidović pa je ovaj pozvan da o tome svjedoči. Piše Dnevni list.
U sudnicu Suda BiH Hamidović je ušao s kapom na glavi i odbio je zahtjev suca da je skine uz objašnjenje da je nošenje kape njegovo pravo na pokazivanje pripadnosti vjere. Ni nakon nekoliko upozorenja i opomena, potom i pauze, Hamidović nije htio u sudnici skinuti kapu pa ga je sudac udaljio i izrekao mu novčanu kaznu u iznosu od 10.000 maraka. U obrazloženju odluke o kažnjavanju Hamidovića, navedeno je da Sud nije mjesto gdje se mogu pokazivati vjerska uvjerenja „na način da se diskreditiraju opća pravila i načela“. Njegovo ponašanje ocijenjeno je drskim i kao ignoriranje Suda BiH, a u obrazloženju je podcrtano da „povlačenje države pred takvim i sličnim ekstremizmima može imati ozbiljne posljedice po ugled pravosuđa i stabilnost društva“.
Hamidović se žalio pa je Apelacijsko vijeće Suda BIH djelomično usvojilo njegovu žalbu i novčanu kaznu s 10.000 smanjilo na 3000 maraka. U prosincu 2012. godine, novim rješenjem Suda BiH novčana kazna od 3000 maraka zamijenjena je zatvorskom u trajanju od 30 dana.
Nije propisano
Na ovo je Hamidović uputio apelaciju Ustavnom sudu BIH u kojoj je, među ostalim, napisao da je u njegovom slučaju povrijeđeno pravo na pravično suđenje i da zakonodavac nije propisao obvezno skidanje kape u sudnici. Apelacija je djelomično prihvaćena .Ustavni sud BiH, pored ostalog, zaključio je da Sud BiH nije imao uporišta u Zakonu da nepokoravanje Hamidovića naredbi Suda novčano kazni jer u Zakonu ne postoji odredba koja tako nešto propisuje zbog čega mu je povrijeđeno pravo na slobodu misli, savjesti i vjere, ali nije prekršeno.
Prema Ustavu BiH to pravo imaju sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine, a prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima sloboda manifestiranja svoje vjere i svojih uvjerenja podliježe samo onim ograničenjima predviđenim zakonom i koja su neophodna u demokratskom društvu u interesu javne sigurnosti, zaštite javnog poretka, zdravlja ili morala ili zaštite prava drugih.
U odluci Ustavnog suda navodi se da odredbe Kućnog reda koji nije javno objavljen, ne preciziraju koji su to općeprihvaćeni standardi odijevanja.
Ustavni sud posebno upozorava da neka zakonska rješenja „pokreću pitanje ozbiljnog kršenja ljudskih prava“. To se posebno odnosi na Kazneni zakon BiH koji je neprecizan u dijelu u kojem se kaže da se novčana kazna ne može prinudno naplatiti, a ako se ne naplati po automatizmu se zamjenjuje zatvorskom. Zbog toga se traži intervencija Vijeća ministara, odnosno da poduzme mjere kojima će biti zaštićena ljudska prava u odnosu na ono što propisuje Kazneni zakon BiH.
Zanimljivo je da je da su predsjednik i potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević izdvojili svoja mišljenja o djelomičnom neslaganju s odlukom u ovom predmetu.
