| Autocesta kroz Livno!? |
| 02.07.2007 (01:44) | |
|
Izjavom kako smatra da Jadranska autocesta ne treba ići uz more, nego u smjeru Popova polja jer bi taj pravac bio bolji koridor, dr. Jure Radić, bivši potpredsjednik Vlade RH i aktualni direktor Instituta građevinara Hrvatske (IGH), izazvao je brojne reakcije ne samo u Hrvatskoj već i u BiH.
Graditelj zbog bure osporavanoga Masleničkog mosta na kojem je jednog dana navodno osvanuo grafit "Zaustavi se, vjetre, pitao bih te nešto p. s. Jure Radić" stručnjak je u području gradnje mostova i cesta koji otvaranjem ureda IGH u Mostaru, Sarajevu i Banjoj Luci pokazuje da ima velike ambicije u BiH i regiji. Koridor 5 C, Jadransko-jonska autocesta, Pelješki most, samo u neke od tema o kojima smo razgovarali s dr. Jurom Radićem. VL: Kazali ste kako Jadranska autocesta ne smije završiti u Dubrovniku, ona jadransko-jonskim koridorom treba ići iza brda Popovim poljem prema Crnoj Gori i dalje u Albaniju i Grčku. Kad će taj koridor zapravo proći jer sve zasad izgleda apstraktno? RADIĆ: Jadranska autocesta kroz Hrvatsku na Božić iduće godine dolazi do Ploča. To je činjenica, sad je naravno na državama da dogovore dodirne točke kako bi se ta autocesta naslonila na jadransko-jonski cestovni koridor jer to je strateški važna investicija. Cesta mora imati nastavke. Odnosi između BiH i RH glede tog će se pitanja uz suglasnost i malo pameti ipak riješiti. VL: Mogu li prolazak toga koridora kroz BiH usporiti trenutačna otvorena pitanja kao što je, primjerice, gradnja Pelješkog mosta? RADIĆ: Cestovni koridori moraju biti povezani sa što većim brojem država, zbog čega se zalažem za navedeni pravac, koji bi Dubrovnik prometno vezao jednim odvojkom brze ceste. Nove primjedbe koje zbog najavljene gradnju Pelješkog mosta stižu od vlasti BiH predmet su političke, a ne stručne rasprave. Hrvatska ima pravo na prometno povezivanje svog prostora jer ne možemo dopustiti da između Splita i Dubrovnika bude schengenska granica u Neumu. Hrvatska je ispunila sve uvjete, most je umjesto 20 metara podignut na visinu od 55 metara. Zbog toga u Neumski zaljev mogu ulaziti brodovi koji ulaze, primjerice, u luku Rotterdam. Zbog zahtjeva BiH napravili smo projekt dvostruko skupljeg mosta. VL: Ali iz Sarajeva stižu poruke i zahtjevi da se Pelješki most bez obzira na parametre o kojima govorite ipak ne gradi. Što ako vlasti BiH ustraju na tome? RADIĆ: Struka mora dati svoje mišljenje; ako se ne dogovorimo danas, idemo sjesti sutra, prekosutra... Sve što je logično, razumno i realno, Hrvatska je udovoljila. Hrvatske neće dopustiti da, primjerice, između Splita i Dubrovnika ima schengensku granicu. VL: Upućuje li otvaranje ureda IGH u Mostaru, Sarajevu i Banjoj Luci na vaš ulazak u gradnju koridora 5 C kroz BiH? RADIĆ: Mi smo tu da pružimo stručno potporu jer naš institut spada u skupinu pet instituta u Europi. Ne dolazimo postaviti kontejnere i otići. IGH ima dugoročne planove na osposobljavanju inženjera građevinarstva. Neki sam dan u razgovoru s jednim biskupom rekao da Hrvatska treba stotinu inženjera iz BiH. Ostao je iznenađen. Stoga ćemo mi zapošljavati i osposobljavati stručnjake jer želimo stvoriti 200 inženjera po svojim standardima koji će s onih 700 u Zagrebu raditi na projektima u EU. Tko bude imao pamet i prave stručnjake, taj će dobivati poslove u Europi. VL: Kakav je vaš stav o gradnji autoceste kroz Republiku Srpsku, što najavljuje njihov premijer Milorad Dodik? RADIĆ: Kao što držim da je gradnja koridora 5 C isplativa investicija, isto se odnosi i na gradnju cestovnih koridora u drugim dijelovima BiH. Smatram da je potrebno sagraditi autocestu kroz RS kojom bi se povezali Okučani, Banja Luka, Livno i Split; ta je investicija isplativa, kao što je isplativa gradnja transverzalnih koridora prema Bihaću. VL: Koliko je realna opcija da se gradnja autoceste kroz BiH financira, na primjer, prodajom državnih tvrtki, davanjem koncesija ili kreditnim zaduženjima, o čemu ministri i predsjednici vlada imaju različita mišljenja? RADIĆ: Mi smo u Hrvatskoj iskoristili sve tri opcije. Morate znati da je tada situacija bila teža nego što je danas u BiH. Koncesionari u početku nisu bili zainteresirani za ulazaka u posao, onda smo podigli cijenu benzina za kunu i deset lipa po litri, koja je išla ciljano za gradnju autocesta. Hrvatske su se ceste zadužile kreditima jer su tako imale kvalitetan izvor novca. VL: Sumnja se u ekonomsku isplativost pojedinih dionica budućega koridora 5 C? RADIĆ: To su govorili i Hrvatskoj. Tvrdili su da autocesta Zagreb Split neće biti isplativa. Nema te ceste koja nema ekonomsku isplativost. {mosgoogle} VL: Je li istina da ste razgovarali s premijerom RS-a Miloradom Dodigom i da vam je otvorio vrata za ulazak na njihovo graditeljsko tržište? RADIĆ: Ne, nije istina, ali mi se širimo u regiji. Osim triju ureda u BiH, IGH uskoro otvara ured u Albaniji; to smo učinili u Crnoj Gori, a evo vam ekskluzivna informacija da uskoro otvaramo ured u Beogradu jer IGH želi i tamo sudjelovati. Večernjak |