| Uskoro optužnica protiv Dževada Mlaće |
| 13.07.2007 (20:38) | |
|
Tužiteljstvo BiH do kraja mjeseca će podnijeti optužnicu protiv predsjednika Ratnog predsjedništva i poslijeratnog načelnika općine Bugojno Dževada Mlaće i još nekoliko osoba osumnjičenih za ratni zločin nad bugojanskim Hrvatima, saznaju "Nezavisne".
Prema našim saznanjima, Tužiteljstvo u istom predmetu vodi istragu i o ratnoj ulozi Selme Cikotića, aktualnog ministra obrane BiH. Cikotić je u vrijeme ratnih sukoba u Bugojnu između Bošnjaka i Hrvata obnašao dužnost zapovjednika Operativne grupe "Zapad" 3. korpusa ARBiH, kojom je zapovijedao haški optuženik, general Enver Hadžihasanović. Zbog njegove ratne i poslijeratne uloge Mlaću je s pozicije načelnika općine Bugojno u veljači 1999. godine smijenio bivši visoki predstavnik Carlos Vestendorp. Osam mjeseci kasnije, Vestendorpov nasljednik Wolfgang Petrich i tadašnji šef Misije OSCE-a u BiH Robert Berry smijenili su ga i sa funkcije zastupnika u Domu naroda parlamenta BiH. Nikad nije pomilovan. "Grupa bugojanskih Bošnjaka i u to vrijeme ratnih zapovijednika jedinica iz Bugojna osumnjičena je za zatvaranje, okrutno postupanje i nestanak dvadesetak bugojanskih Hrvata. U vrhu liste osumnjičenih su Mlaćo i Cikotić", kaže sugovornik ''Nezavisnih'' blizak istrazi. Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) u travnju ove godine po nalogu Tužiteljstva BiH pretresli su Mlaćinu kuću, u kojoj su navodno pronašli kompletnu ratnu arhivu općine Bugojno. U istoj akciji pripadnici SIPA uhitili su i jednog od ratnih zapovjednika u Bugojnu Enesa Handžića, te ratnog načelnika bugojanskog MUP-a Senada Dautovića. Prije njih su uhićeni i ratni zapovijednik logora stadiona FK Iskra Nisvet Gasal i njegov zamjenik Musaib Kukavica. Svi su u pritvoru. Ivan Kapetanović je kao šesnaestogodišnjak proveo osam mjeseci u ovom logoru, a njegov tri godine stariji brat Vlatko, pripadnik HVO-a, ubijen je prije nego što su zarobljeni vojnici dovedeni na stadion iz drugih mjesta, gdje su bili zatvoreni, kao što su Osnovna škola "Vojin Paleksić", Gimnazija, garaža... "Njih dvojica su se predala 23. srpnja 1993. godine. Prebačeni su u podrum bivše zgrade časnih sestara, gdje su Vlatka mučili i tukli. Poslije tri dana odvezen je crnim mercedesom u nepoznatom pravcu", ispričao je jučer ekipi "Nezavisnih" njegov otac Ante Kapetanović. Kaže da je Vlatkovo tijelo pronađeno poslije 56 dana u šumi nekoliko kilometara dalje. Od nadležnih institucija nikada nije dobio podatke ko je naredio i organizovao ubojstvo njegovog sina. Prema podacima logoraša, kroz stadion FK Iskra prošlo je oko 550 ljudi, uglavnom vojnika HVO-a, među kojima je bilo i civila. "Neki su dovođeni i odvođeni, a nas 294 je razmijenjeno 19. trsvnja 1994. godine, poslije osam mjeseci", priča Mario Franjić, predsjednik Udruge logoraša domovinskog rata Bugojno. On navodi da 20 logoraša, koje je odvela Vojna policija, i danas vode kao nestale, a osim njih nepoznata je sudbina i 14 civila koji su odvedeni iz Bugojna. "Osim njih, ljudi su tijekom boravka na stadionu odvođeni na kopanje rovova i tako ginuli. Ja sam dva puta odvođen na kopanje rovova. Jednom, kada su trojica pobjegla, za kaznu su nas tjerali da idemo prema minskom polju i da stojimo prema položajima HVO-a", navodi Franjić. Prisjeća se da je bilo strašno vidjeti logoraše koji su dovođeni poslije batinanja i da su ljudi strijepili ko će sljedeći biti prozvan. Sugovornici ''Nezavisnih'', koje su posjetili jučer u Bugojnu, kažu kako nemaju direktnih saznanja o ulozi Dževada Mlaće u ovim zločinima, ali da su mnogi pričali kako je on bio glavni. "Jednom sam ga sreo kad je doveo Mirka Pejanovića da vidi kako obnavljaju jednu kuću u Lugu. Pitao sam ga što Pejanoviću ne pokaže one što je srušio. Pitao sam ga i za sina. Rekao mi je da ne zna ništa o tome", govori Ante Kapetanović. Nekoliko sugovornika je potvrdilo da je Mlaćo kupio više poduzeća u Bugojnu i Donjem Vakufu i da je i danas jedan od najuticajnijih ljudi u regiji. {mosgoogle} Na stadionu su, kako kaže Mario Franjić, predsjednik Udruge logoraša domovinskog rata Bugojno, uvijeti bili nepodnošljivi. Sjeća se da su logoraši često premlaćivani, uglavnom noću, hrana im je dijeljena jednom dnevno, spavali su na podu, a u zimskom periodu na prozorima je umjesto stakla bio najlon, preko kojeg su visile ledenice. "Prema procjeni jednog od logoraša, na 70 metara kvadratnih bilo je smješteno oko 300 logoraša, a jednom je osam kruhova podijeljeno na 270 ljudi", priča Franjić. Pincom.info / Nezavisne novine |