| Bugojno: Točno se znaju hrvatski i bošnjački lokali |
| 16.07.2007 (19:37) | |
|
Gradić Bugojno u središnjoj Bosni, jedno je od mjesta u BiH u kojima se još uvijek osjećaju posljedice rata. Hrvati i Bošnjaci žive jedni pored drugih, ali ne zajedno. Sugovornici Justice Reporta na objema stranama kazali su da je srpanj “posebno težak mjesec”.
Ovaj tjedan će se u Bugojnu obilježiti četrnaest godina od stradanja pripadnika obaju naroda. Ono što dijele i Bošnjaci i Hrvati jest ogorčenje zbog toga što su, kako kažu, odgovorni za te zločine još uvijek na slobodi. Među brojnim zločinima navode se oni u logoru za Hrvate na stadionu Iskra te ubojstva Bošnjaka iz Vrbanje. Imena 789 stradalih osoba U Istraživačko-dokumentacijskom centru u Sarajevu, nevladinoj organizaciji koja je završila četverogodišnji posao na prikupljanju imena osoba koje su stradale tijekom rata od 1992. do 1995., registrirana su imena 789 osoba poginule ili nestale iz Bugojna, od čega njih 461 tijekom 1993., što je ujedno i godina s najviše stradanja u ovom gradu. U predmetima koji su se vodili pred Haaškim sudom utvrđene su neke činjenice o događajima u Bugojnu u ovom razdoblju. Tako su, prema činjenicama utvrđenim u Haagu, na području općine Bugojno logori formirani u drugoj polovini srpnja 1993., i to u zgradi gimnazije, zgradi samostana, nekadašnjem salonu namještaja “Slavonija”, na stadionu Iskra, u OŠ “Vojin Paleksić” te zgradi BH banke. Svim tim logorima i zatočeničkim centrima upravljali su pripadnici Armije BiH, navodi se u optužnicama podignutim u Haagu. Zatočeništvo se ne može zaboraviti U haaškim optužnicama navodi se da su civili Hrvati zatvarani u objekte, gdje su brutalno premlaćivani i zlostavljani. Justice Report je razgovarao s bivšim zatočenikom, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti. Prema njegovim tvrdnjama, skupina vojnika HVO-a se predala 24. srpnja 1993., a među njima je bio i on. Kazao je da zatočeništvo nikada ne može zaboraviti. Kada su se pripadnici HVO-a predali, vojnici Armije BiH su ih, kažu, proveli gradom i bili su izloženi masovnom vrijeđanju. “Civili su nam psovali: ‘palikuće’, ‘ustaše’, ‘ubijte ih’, ‘što ih držite’... Onda su nas doveli do podruma salona namještaja, na čijem je ulazu pisalo Mrtvačnica”, kazao je naš sugovornik. Pred Haaškim sudom je za zločine u Bugojnu izrečena nepravosnažna presuda Enveru Hadžihasanoviću, bivšem zapovjedniku Trećeg korpusa ABiH, kojom je osuđen na pet godina zatvora te Amiru Kuburi, koji je osuđen na dvije i pol godine zatvora. U lipnju ove godine državno Tužiteljstvo je na upit zastupnika u Parlamentu FBiH odgovorilo da je u tijeku istraga protiv devet bivših pripadnika HVO-a koji su osumnjičeni za zločine počinjene u naselju Vrbanja. Ipak, zločini u logorima pod kontrolom Armije BiH napokon su došli na red. U tijeku ove i prošle godine, po nalogu Tužiteljstva BiH, uhićeni su Enes Handžić, Senad Dautović, Musajib Kukavica i Nisvet Gasal pod sumnjom da su počinili zločine u Bugojnu. Sva četvorica još uvijek se nalaze u pritvoru. Tužiteljstvo istražuje zločine Nisvet Gasal se sumnjiči da je tijekom 1993. bio upravnik logora na stadionu Iskra u Bugojnu, dok je Musajib Kukavica bio zamjenik upravnika logora. Kukavica i Gasal sumnjiče se da su sudjelovali u premlaćivanju, mučenju i zlostavljanju Hrvata u logoru Iskra, te nestanku skupine od više od dvadeset osoba. Handžić i Dautović se sumnjiče da su sudjelovali u ubojstvu više od dvadeset Hrvata u logoru Iskra. Tužiteljica Slavica Terzić najavila je da Tužiteljstvo radi na privođenju suizvršitelja zločina u Bugojnu“ te da će brzo Sud biti upoznato s tim. Tužiteljica je rekla da se istraga vodi protiv osoba koje su bile u izravnoj vezi s osobama koje su sada u pritvoru. {mosgoogle} Dvije istine rata “Bugojno je podijeljen grad. Točno se znaju hrvatski i bošnjački lokali”, ono što je očito za svakog posjetitelja potvrdili su i u Koordinaciji udruga, a i bugojanski Bošnjaci s kojima je Justice Report razgovarao. U Bugojnu svaka strana ima svoju istinu o ratu i nadaju se da će rezultati istraga pokazati da su baš oni u pravu. Čekajući istinu, mladi iz ovoga grada ili odlaze, ili žive u okružju koje ne pruža mnogo nade u budućnost. Dnevni list |