| Miroslav Tuđman: Izetbegović vodio dvoličnu politiku |
| 28.10.2007 (22:26) | |
 Miroslav Tuđman, bivši šef hrvatskih tajnih službi i sadašnji urednik časopisa "Nacional Security and Future", povodom objavljivanja oko 1.500 stranica transkripata predratnih i ratnih sjednica Predsjedništva RBiH od 1991. do 1994. godine, kaže da to daje potpuno novu sliku o načinu rada i ciljevima Predsjedništva BiH.
"Vjerujem da će se objavljivanjem transkripata stvoriti racionalnija i uravnotežena slika ukupnih zbivanja u BiH i da će se početi voditi rasprava i analiza o bitnim stvarima. Dakle, o tome zašto su zapravo vođeni svi ratovi i oko čega su bili sukobi u BiH", kaže Tuđman. Ističe da je "već iz ovoga jasno ono što su bolji poznavatelji unaprijed znali". NN: A to je da se u BiH radilo o borbi tri nacionalne ideje? TUĐMAN: Da, tu se radilo o tri nacionalne ideje koje su bile razlog tih sukoba i nesporazuma. Jedna je bila srpska koja je bila za nacionalnu državu prvo u sklopu Jugoslavije, a poslije za samostalnu državu u BiH. Druga je bila ideja Alije Izetbegovića i muslimanskog, odnosno bošnjačkog vodstva, koja je bila za unitarnu BiH po obrascu jedan čovjek - jedan glas. Treća je bila hrvatska ideja koja je bila za federalno ili konfederalno uređenje BiH. NN: Međutim, Predsjedništvo RBiH na čelu sa Izetbegovićem u tom je periodu predstavljalo drugačiju ideju o zajedničkoj državi u BiH? TUĐMAN: Ono što se iz ovih transkripata vidi je to da je zapravo taj koncept koji su Bošnjaci nudili, građansku i multietničku BiH, zapravo samo bio deklarativni stav. Stav Alije Izetbegovića bio je "da mi moramo govoriti o građanskoj BiH, o poimanju nacije koja se izjednačava sa državom" kako Alija kaže "nacija u modernom smislu gdje svi građani jedne države čine naciju". S druge strane, iz tih diskusija se vidi da oni kažu "jeste, mi moramo tako govoriti ali u stvarnosti to će biti 80 posto muslimanska država, a samo 20 posto će imati druga dva naroda. Međutim, zbog svijeta mi to moramo predstavljati kao multietničku državu". NN: Da li je to znao i kako je na to reagirao predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman? TUĐMAN: Međunarodna zajednica je postavila dva uvjeta za međunarodno priznanje BiH. Jedan je bio referendum, a drugi je bio dogovor o ustavnim načelima BiH koje je trebalo potpisati prije međunarodnog priznanja. Kao što znate sve tri strane su to potpisale, to je takozvani Kutiljerov plan, nakon dva mjeseca razgovora i pregovora taj ugovor je potpisan 18. marta 1992. godine. Znači, prije međunarodnog priznanja, gdje su se sve tri strane suglasile da će BiH biti uređena od tri jedinice koje se konstituiraju po nacionalnim kriterijima uz korekciju gospodarskih, komunikacijskih elemenata. Izetbegović je nakon osam dana rekao da on povlači svoj potpis. Kad je sve završeno, on kaže da su Bošnjaci morali potpisati taj ugovor da bi dobili međunarodno priznanje "jer bez tog sporazuma sukob u BiH bio bi tumačen kao građanski rat, a nakon tog sporazuma, kad dobijemo međunarodno priznanje, onda je to agresija na BiH. U politici trebate razlikovati strategiju i taktiku, to je taktički potez bio, a strateški nama uopšte nije bilo od interesa da pristanemo na takvo rješenje". Prema tome, ta pozicija muslimanskog vodstva bila je od samog početka vrlo jasna. NN: Kad se u međunarodnoj zajednici pojavila ideja o uniji triju republika u BiH, Predsjedništvo RBiH preduzelo je akciju etničkog čišćenja hrvatskih područja. Da li je time, pored počinjenih ratnih zločina, nešto postignuto? TUĐMAN: S jedne strane, međunarodna zajednica se držala tog prvotnog dogovora koji slijedi iz Kutiljerovog plana, a onda su uslijedila naredna dva plana koja su završila prijedlogom unije triju republika i tada se muslimansko rukovodstvo definitivno opredijelilo za stvaranje samostalne muslimanske države. Izetbegović je potpisao tajni sporazum sa predsjednikom Tuđmanom o federaciji hrvatske i muslimanske republike, dva dana iza tog sa Krajišnikom je potpisao sporazuma da Srbi ako to žele mogu nakon dvije godine, po referendumu, napustiti BiH s time da međunarodno priznanje, odnosno mjesto u UN i ostalim međunarodnim organizacijama ostane muslimanskoj republici. Drugim riječima, oni su oštro išli na stvaranje muslimanske države i u vojnom smislu koja traje već puno duže, to je operacija "Neretva 93" sa zadaćom da se očisti sve od Travnika do Mostara i Ploča. I Rasim Delić u veljači 1994. godine izvješćuje Aliju Izetbegovića i kaže da je cijela jedna provincija po Vens-Ovenovom planu od Travnika, Jablanice i nabraja ta mjesta pod kontrolom Armije RBiH. NN: Poslije tih i takvih operacija Armije RBiH naređen je prisilan i prividan mir između hrvatskog i bošnjačkog rukovodstva u BiH? TUĐMAN: Tu imate nekoliko čimbenika koji su sve vrijeme u igri. Radi se o ustavnom uređenju BiH. Rekli smo koje su tri nepopustljive koncepcije koje onda imaju svoje različite reperkusije na vojnome planu sa brojnim zločinima. Međutim, tu imamo aktivnu ulogu međunarodne zajednice, ali već u tom smislu u septembru 1993. godine postoji taj sporazum Izetbegovića sa srpskim i sa hrvatskim rukovodstvom, a s treće strane vodi te vojne operacije za stvaranje tog teritorija te države. Jasna stvar da s obzirom na vojne okolnosti i vojnu situaciju, taj rat je bio vrlo neizvjestan i poguban za sve strane, odnosno ako se radi o hrvatsko-muslimanskom sukobu, on se vodio ne na području cijele BiH nego na dominantno zračnoj liniji 150 km od Travnika do Mostara i to u dijelovima provincije koja je ionako trebala pristati Hrvatima. Prema tome, Hrvati nisu imali interes za takav sukob, međutim s obzirom na ukupnu situaciju da su Muslimani bili u okruženju i da nisu mogli dobijati oružje i snabdijevanje mimo Hrvatske, s druge strane da su Hrvati bili u toj srednjoj Bosni u enklavama gdje nisu mogli da dobiju potporu ni sa čije strane, taj sukob je bio tragičan, suviše za obje strane, pa je bilo logično da se ide što prije za političkim rješenjem kako se ne bi taj suludi rat nastavio. NN: Sadašnji premijer Hrvatske Ivo Sanader potpuno zanemaruje istinu iz tih transkripata kad kaže da Hrvati u BiH neće tražiti treći entitet? TUĐMAN: Mislim da je jedino rješenje da bi BiH mogla imati taj samoodrživi razvoj da budu tri entiteta bez obzira kako se oni zvali, znači da sva tri naroda budu ne samo deklarativno, nego i u stvarnom smislu ravnopravna. To je, čini mi se, jedina garancija za izuzetno stabilnu i održivu BiH. Pretpostavljam da će to prije ili kasnije biti realizovano. Dokumenti kružili u određenim krugovima NN: Transkripti predratnih i ratnih sjednica Predsjedništva RBiH od 1991. do 1994. godine ne nalaze se u arhivi Predsjedništva BiH, a nadležni iz tog vremena tvrdili su da se zbog ratnog stanja sjednice nisu mogle snimati ili da su nestali prilikom granatiranja zgrade Predsjedništva. Kako ste Vi došli do tih transkripata? TUĐMAN: Ono što vjerovatno svi mi znamo, prvo ne radi se o meni ali ja preuzimam odgovornost na sebe, ja sam glavni urednik časopisa. Prema tome, kao glavni urednik ja sam odgovoran za njihovo objavljivanje, ali treba reći da je to jedan mlađi istraživač Tomo Šimić, koji je prikupio materijal i napravio tu analizu. S druge strane, ono što znaju bolji poznavatelji prilika u BiH, vrlo dobro znaju da oni kolaju po tim krugovima. Osim toga, ako se čovjek malo bolje potrudi jedan dio toga će naći i na Internetu. Međutim, pitanje je zašto je takva situacija takva kakvu imamo? Prvo što je dovelo do toga da imamo jednu situaciju da se uopće ne priznaje ta postojeća arhiva, a s druge strane, ona cirkulira ovako kako cirkulira. Tu treba dodati kako funkcionira Haški sud ovdje, koji na neki način dobiju tu zadaću, preuzeo od Vijeća sigurnosti da nametne mir na području bivše Jugoslavije, tako je naime službena zadaća Haškog suda. Međutim, taj Haški sud nema definirane procedure kako može legalno dolaziti do dokumenata. I upravo zato vi ako gledate američke filmove pa ako vidite da je neko došao mimo sudskog naloga ili propisane procedure za dokumenta, cijeli taj postupak pred sudom pada. Ovdje, znači, Haško tužiteljstvo može doći na legalne, polulegalne i ilegalne načine i onda je to stvorilo takvu situaciju da počnu kolati ti dokumenti jer se pojedine grupacije počnu ili braniti ili optuživati drugu stranu i onda imate jednu potpuno nejasnu situaciju. NN: Slučaj oko traženja transkripata otvoren je u ljeto 2001. godine, kad je u Predsjedništvo BiH stigao zahtjev Haškog tribunala da im se dostavi desetak stenograma sa svih sjednica ratnog Predsjedništva BiH. Oni do danas nisu pronađeni. Jesu li transkripti u to vrijeme bili u vašem posjedu? TUĐMAN: Ja sam ovo kao urednik objavio sada prema tome, ja sam do tih transkripata došao unazad godinu dana. Ja osobno sebi ne mogu pripisati tu zaslugu da sam ja to prikupljao. Ja sam ih samo objavio. Materijal je različit, s nekih sjednica su urađeni samo zapisnici. Kad nije bilo kvoruma, održavane su samo konsultacije onda u određenom periodu nije bilo struje ili nije bilo osoblja koje je to moglo snimati, tako da su očigledno svi ti uvjeti uticali na postojanje ili dostupnost tih transkripata. Nezavisne novine |