| Građevinski radovi gotovi, uskoro uređenje interijera |
| 07.12.2007 (16:28) | |
 Franjevački muzej u Livnu ovih dana dobit će novi izgled. Naime, građevinski radovi na kapitalnom objektu, odnosno novom muzeju se privode kraju, a zahvaljujući federalnom Zavodu za zaštitu spomenika, obavljaju se i radovi na rekonstrukciji stare škole, koja je nacionalni spomenik kulture i čini jedinstvenu cjelinu s novim muzejom.
“Kada budu završeni radovi na staroj školi, u nju će biti smještena etnografska zbirka”, kazao je ravnatelj Franjevačkog muzeja i Galerije Josip Gelo dodavši iako još nije službeno proglašen kao županijski muzej, posjeduje i čuva eksponate s područja čitave županije. Utemeljen u 19. stoljeću “Korijeni muzejske djelatnosti u Livnu sežu u 19. stoljeće, još od vremena fra Lovre Karaule koji je animirao livanjske franjevce i lokalno stanovništvo da prikupljaju arheološke nalaze i pohranjuju u samostan Gorica. Muzejska djelatnost u samostanu Gorica, prema pisanim dokumentima, počela je 1886. kada je gorički gvardijan fra Ante Brešić zatražio od Zemaljske vlade u Sarajevu dozvolu da izloži zbirku starog oružja”, kazao je Golo dodavši da od 1995. Muzej djeluje kao javna ustanova s arheološkom, sakralnom, etnografskom zbirkom, lapidarijem, te sa stalnim postavom slika akademskog slikara iz Livna Gabrijela Jurkića. U depoima muzeja nalazi se zbirka starog oružja te numizmatička zbirka. Vlasnici starih knjiga Ravnatelj Gelo istaknuo je kako se u sklopu samostana nalazi stara knjižnica koja posjeduje oko 4000 knjiga nastalih od 1450. do 1850. i novija knjižnica koja ima oko 40.000 naslova i otvorena je za građane. “Ono što muči Franjevački muzej i Galeriju Gorica u Livnu, kao i sve kulturne institucije, jesu financijski problemi”, kazao je Gelo dodavši kako je ovo skupa djelatnost za održavanje. Tumul najvrjedniji nalaz Najvrjedniji nalaz muzeja je tumul (zemljani grob) s Kupreške visoravni koji datira od 1660. prije Krista, a smješten je u arheološkoj zbirci. I danas ljudi donose stare predmete i zbirke te ih doniraju muzeju, a svijetao primjer je livanjski urar Šimun Karaula koji je muzeju darovao kovački alat za etnografsku zbirku. Pavo Duvnjak l DL |