| Isplativije uzgajati janje nego roditi dijete |
| 27.01.2008 (21:41) | |
|
Za svaku isporučenu litru mlijeka proizvođaču pripada 14 feninga, za svako uzgojeno janje 20 KM, za svaku junicu 300 KM, a u prošloj godini po osnovi naknade za porodiljno bolovanje u ovoj županiji ni jedna zaposlena majka nije dobila ni jedan fening. O dječjem dodatku da se i ne govori
Kada je riječ o poticajima, poljoprivrednicima u Federaciji BiH, pa tako i u Hercegbosanskoj županiji, izgleda da je konačno krenulo. Svi planirani poticaji za prošlu godinu su im isplaćeni. No, ako i ima takvih kojima novac još nije sjeo račun, razloga za zabrinutost nema, tvrdi naš dobro obaviješteni izvor. U biti to znači da npr. za svaku isporučenu litru mlijeka proizvođaču pripada 14 feninga, za svako uzgojeno janje 20 KM, za svaku junicu 300 KM itd.. Seljaci bi rekli dobra “zakrpa“. Ali ove godine ta “zakrpa“ bi mogla biti i bolja jer su federalnim proračunom povećana izdvajanja za poljoprivredu, i to s 37 na 53 milijuna KM. Prema tome, uzgajati tele ove godine će se dodatno cijeniti u Federaciji BiH. No, kako stoje stvari kada je o ljudima riječ? Tko, naime, u ovoj državi, ili konkretnije u Hercegbosanskoj županiji, izravno potiče sam natalitet. Odgovor je veoma kratak, nitko! Jer, kako drukčije objasniti činjenicu da u prošloj godini po osnovi naknade za porodiljno bolovanje u ovoj županiji ni jedna zaposlena majka nije dobila ni jedan fening. O dječjem dodatku da se i ne govori. Ovo su nam potvrdili i odgovorni u županijskom Zavodu za zdravstveno osiguranje, koji, inače, i nije dužan financirati porodiljne naknade. Kako su nam rekli, sredstva za te namjene osigurava, ili bi barem trebala osiguravati, županijska vlada iz svog županijskog proračuna, dok bi zavod u tom slučaju trebao poslužiti samo kao posrednik u isplati spomenutih naknada. Ovo nam je potvrdio i županijski ministar financija Ante Krajina, ali se on ipak ne slaže s tvrdnjom kako je vlada ostala dužna svim prošlogodišnjim roditeljima, kako zaposlenim, tako i onima koje se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Štoviše, rekao nam je da su svim nezaposlenim majkama porodiljne naknade za prošlu godinu izmirene, kao i polovici rodilja koje se nalaze u radnom odnosu. No, prilikom ponovne provjere u Zavodu za zdravstveno osiguranje, dobili smo raniji i još malo prošireniji odgovor. Rečeno nam je kako ni jednoj od ukupno 18 prošlogodišnjih rodilja te naknade nisu isplaćene. Međutim, i kada je riječ o ovim drugim, nezaposlenim rodiljama, stvar smo, što je čini se posve logično, pokušali provjeriti u Zavodu za zapošljavanje. I tu smo, nažalost, dobili sličan odgovor, s tim što su nam u ovom zavodu pripomenuli i takvu mogućnost da je možda županijska vlada izravno, bez posredovanja tog istog zavoda, novac uručivala rodiljama. U svakom slučaju, ispada da je novac namijenjen za porodiljne naknade negdje ispario. A ako i nije, onda je neshvatljivo da županijska vlada nije u mogućnosti financijski pokriti svoja dugovanja prema 18 prošlogodišnjih rodilja. Ako se zna da te naknade ne mogu biti veće od prosječne federalne plaće, koja iznosi oko 66o KM, onda je jasno o kako relativno malom iznosu sredstava se tu radi. Ali ovakav odnos prema problemu nataliteta u Hercegbosanskoj županiji nije bez posljedica. Ponajbolje to govori broj samih rodilja, kao i činjenica da se zbog upravo takve jedne nebrige sve više žena s ovog područja odlučuje za porod u susjednoj Hrvatskoj. Naravno, tamo veću važnost pridaju rađanju djece, nego uzgoju teladi. Frano Mioč |