1Čega ba? Ugovora baaaaa
Poslao Strmot
dana 2008-02-14 10:05:54
Kakav predsjednik, takva država, takav ugovor.... 
Fali toj državi punooooo toga....

2Poslao Mir
dana 2008-02-14 11:33:14
Kad nema mira netreba ni mirovni ugovor.

3w
Poslao w
dana 2008-02-14 14:22:24
borig

4ugovor
Poslao dayton
dana 2008-02-14 14:24:17
tocno ipak je to samo ugovor kojim se moze obrisati dupe ..bice vracen Ustav iz 91 .....

5razjebi paradržavu
Poslao raštel
dana 2008-02-15 09:12:34
Ovu nakazu od države treba razjebat po uzoru na Srbiju. Kako se god Srbija rastavila na proste faktore tako triba i ovu "avnojsku zločinačku BH" frazjebat na proste faktore i nek ostanu dva pašaluka Sarajevski i Beogradski. 
Sami ste to tražili bejbe!

6BH cijela, al je nema
Poslao tomy
dana 2008-02-15 09:47:58
Evo već se najavljuje do jeseni BH gubi koncept od temelja, tako bar američka novine pisalo kao ustupak Srbiji za Kosovo.

7ma
Poslao ma
dana 2008-02-15 13:07:21
ma sta vam je to je sve suplja prica

8BIH CIJELA ALI IZ TRI DJELA
Poslao GRADSKA RAJA
dana 2008-02-15 13:50:41
Tko to koci lokomotivu o kako ga nije stid ispred nas je crveno svjetlo pa šta ima veze ako je crveno pa nije zid.

9od svega srca...
Poslao wisdom
dana 2008-02-15 14:16:33
zelim ovim nepopravljivim optimistima, dugi zivot, inace postoji realna opasnost da prije riknu nego sto im se zelja ostvari, naime oni bi naj radije rasturit bih. na male zasioke, tako da svaki komsiluk bude drzava za sebe,zato savjet za njih da sporije zive, inace ode im san u nirwanu.

10NIJE MI JASNO
Poslao ZBUNJENI
dana 2008-02-15 20:50:32
što se krije iza kantonizacije samo jednog dijela BiH (federacije) a nema kantona u RSu. 
Rado bih ja vidio npr. Posavski kanton u RSu u kojem bi vladali Hrvati. 
 
Da li je to netko negdje davno odlučio jednom u dalekoj budućnosti ukinuti BiH. 
 
Da li to svjetska politika ima gotov plan unaprijed za 30 godina za sve regije svijeta a ako ima da nas više ne muči da ga odmah provede. 
 
Sve ide Dodigu na ruku (lani osoba godine, sada nestade original Daytonskog sporazuma) što se onda čudimo što smo svi skupa izgubili sva građanska prava u...u...u fiktivnoj državi BiH 
 
DIPL.IUR. JAKO POPUŠILIĆ

11Poslao gardaka raja
dana 2008-02-16 13:02:14
Pa ljudi nije bitno koje je vijere bitno je da dobro i pošteno radi svoj posao a vjerujte da Komšic to radi.

12BOSNA PONOSNA
Poslao JAKO POPUŠILIĆ
dana 2008-02-18 12:45:55
BOSNA - IZVOR VJEČITE MLADOSTI 
 
Znanstvena antropologija tvrdi da je čovjek s jadransko-podunavskih prostora, osobito na dinarskom gorju, homoeuropeanus - europski urodjenik.  
Znameniti švicarski antropolog Eugene Pittard smatra da Dinarci postojano žive na svom zavičajnom tlu najkasnije od kamenog doba te da u Bosni i danas predstavljaju preko sedamdeset posto pučanstva. 
 
Povjesničari zapadnoeuropskih zemalja, čiji radovi sluze u povijesnoj znanosti kao doktrine po kojima se ravnaju i autori školskih udžbenika, smatraju da se pučanstvo naših prostora širilo na sve strane i to ne samo Europskog kontinenta, i da je bilo izvorom onog prastarog urodjeničkog europskog pučanstva koje je stvorilo europsku civilizaciju. 
Bosna je veliki europski izvor. Izvor mladosti. Izvor dobrote. Izvor snage koja nadživi svaku i svačiju ludost. Kao izvor rijeke Bosne: uvijek obilan, uvijek čist, uvijek nepresušan.  
Što god se nabacalo po čitavom toku naše svete rijeke Bosne, sve to voda odnese u Savu, Sava u Dunav, a Dunav u Crno more.  
Bosna se vječito podmladjuje čistinom svog izvora i vječito svojom čistocom podmlađuje svijet. 
Jedina nacija koja nikad nije nista tudje otimala a sve je od sebe dala za opće dobro, posebno čelik koji je baš u Bosni (Glasinac) otkriven i dugo ostao tajnom kojoj se i Homer u Ilijadi divi.  
Iz Bosne potjecu i Dorani koji su stvorili grčku civilizaciju. 
To je ono što povjesničari pa i povjesničari književnosti znadu.  
A da je Bosna vječito takva i da je i izvor životne radosti pa i u najtežim danima svoje povijesti, dokazom je i ova knjiga Ljerke Lukic iz živorodnih Živinica - Snovidjenje .Ma nije to, ba, neka sanja.  
To je vidjenje stvarnosti koje je zanosnije i trajnije od ikakvog sna, to je životvorna poezija, zadivljenje u svijetu, a ne za hibret u dunjaluku. 
Bosna je i zemlja-knjiga. Preko stotinu tisuća naših mašeta, stećaka ili mramora to dokazuje.  
Sva je memorija našeg postojanog i živog čovjeka paralelno bilježena u našim nadgrobnim spomenicima, koji su dizani nad grobovima naših dostojanstvenika i svećenika. 
Tako i počinje ova Ljerkina lirska pjesmarica puna pjesama kroz suze.  
Bilo radosnice, bilo od bola, bilo od nade ili nostalgije, ali uvijek iz čista srca.  
Kao i izvor Bosne. N. B. karta Bosne liči na ljudsko srce. 
U Ljerkinoj dusi ti nasi mramori, odnosno grobovi nasih predaka, cuvaju, odrzavaju i preporadjaju Bosansku drzavu,koja je i sredisnja Banovina Kraljevine Hrvata.  
Bosna je svojska, slavujski fina i sokolski gorda. Ma može, ba, sokol preletjeti Jahorinu, kako ne bi mogao, ali kud će iz Sarajeva kad je tu najljepše.  
Bosna je čarobna krijesnica u noći: tko god u noći gromorozne povijesti, koju kod svih velesila simboliziraju životinje iptice grabljivice, digne oči, vidjet ce žižak svjetlosti koji nadu potpaljuje, dan održava i zoru najavljuje. 
Bosna je, baš kakva jeste, to nam Ljerka dokaza, i - kosmopolitska. Internacionala folklora i tradicije - internacionala u kojoj je svatko ponosan što je takav kakav jeste i što ga svatko bas kao takvog poštuje.  
U pjesmi Moj prvi ratni rodjendan Ljerka nam tako lijepo i u stravi smrtne grozomore nize kamencic po kamenčić smisla i u ratnom skloništu stvara mozaik čovječnosti i ljepote životvornog zanosa kojem divljaci, sto se ponose da su obožavatelji ptica grabljivica i mrtvačkih glava, ništa ne mogu.  
Bosna je, ba, vječita, a to znaci neuništiva. 
Sve je tu pozorno i metodički stavljeno na svoje mjesto, i gvozdene vile i krep papir .  
Osjećajno, skladno, uživo.  
Sve tu podsjeća na njezine savršeno jasno ocrtane oci na tipicnom dinarskom liscu koje je u uzama opjevao Fran-KrstoFrankopan: Ona lipost, kojoj v dragom liscu biva - lilija i roza cvatuc nahodiva .  
Bosna je za Ljerku to majčinsko lice u kojem se kao u zrcalu i sama prepoznaje.  
Strašna je stvar morati otići iz Bosne: Život isčupati iz prapostojbine .  
I kad je Bosna krv, krv, svuda krv , ona se u tudjini doživljava kao živa i živorodna; stvarnost u našoj duši bez koje je nemogće podnijeti tuđinu, što na adekvatan način definira stihovima Kanade kao zemlje Inuita - led, svuda led, led . 
Sebe je lijepo definirala pjesmom-parabolom, pravom slikom - riječima - koja u nama živi životom uočljivim u srcima njezinim verbalnim činima, u pjesmi Konac u kojoj je ona konac koji sve povezuje, poput vezilje, u smisao lijepog kakav prožima svu memoriju Bosne.  
U pjesmi po kojoj će Ljerka Lukic ući u svaku antologiju suvremenog pjesništva u kojoj ce i Bosna biti zastupljena, u Snovidjenju , ona sve vidi pod bosanskim suncem, u bosanskoj žegi, koje miluje i  
razgaljuje bosanski povjetarac.  
Ljerkine su pjesme pune behara, mirisa i bukoličkog ugodjaja naše male Babovine. Treba ovo čitati kad god nas snađe tuga za milom grudom. 
Ljerka, kao kolekcionar i stručnjak za folklor i kao rodjena slikarica, i riječima i bojama nam pokazuje da u Bosni ima svakog dobra i svake ljepote premda malo po malo, a u svom ostalom svijetu može se naći po nešto što na Bosnu podsjeća. 
Jest, vjera je - Ljerkina Snovidjenja su vidjenja koja nas bude iz svakog sna i pričina.  
To je naša duhovna stvarnost, ali stvarnost koja nam pomaže da opstajemo i budemo ponosni u svakom iskušenju kakvih je bukudar u tudjini i oko nje.  
Što bi bila Hrvatska da Bosne nema? 
 
Livorno (Francuska), 6. studeni 2002. 
 
napisao: akademik Mirko Vidović