| Ne možete smjenama mijenjati mišljenje naroda |
| 07.03.2008 (01:59) | |
 Nakon povratka iz Bruxellesa razgovarali smo s Miroslavom Lajčakom, visokim predstavnikom u BiH i posebnim povjerenikom EU. Lajčak se bavio širokim spektrom tema, od europskih integracija do zaključaka Vijeća za provedbu mira i funkcioniranja Vijeća ministara BiH. Hrvatske političare iz HDZ-a (raz)uvjerio je u to da zaključcima Vijeća za provedbu mira nije, kako tvrde, zacementirana podjela zemlje na dva entiteta, u kojoj je Hrvatima namijenjena uloga manjine.
LAJČAK: Primijetio sam te izjave. Želim istaknuti kako ne postoji razlog kod hrvatskih političara da budu razočarani, niti kod Hrvata u BiH. Vijeće za provedbu mira jednostavno je potvrdilo činjenicu kako je Dayton ustav koji vrijedi u ovoj zemlji i po njemu je BiH definirana kao država koja ima dva entiteta i tri konstitutivna naroda. VL: Ipak se očekivala naglašenost ustavnih promjena! LAJČAK: Ja vidim dva strateška cilja za BiH. Jedan se zove europske integracije, a drugi se zove ustavne promjene. Tu se ništa nije promijenilo. I u tome smislu zaključci PIC-a su konzistentni s tijekom političkog procesa u BiH. Još u Širokom Brijegu dogovorili smo se da se najprije usredotočimo na europske integracije, da razgovore o ustavnim promjenama privremeno ostavimo po strani. VL: Zašto? LAJČAK: Jer je početak tih razgovora značajno otežao političku atmosferu u ovoj zemlji. Pokazalo se jednostavno da nastavljati razgovore nije bilo korisno za sam proces. Nismo se željeli naći u situaciji da lovimo dva zeca i završimo bez ijednog. Prvi nam je sada cilj europske integracije, konkretno potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a onda u najkraćem mogućem vremenu da se vratimo ustavnim promjenama. To je pitanje europskog partnerstva BiH. VL: Hrvatski političari očekivali su da se mandat OHR-a vezuje uz dovršetak ustavnih promjena, dok su ipak na PIC-u manje važni ciljevi stavljeni u prvi plan. LAJČAK: Ne bih se složio s tim navodima. Svi ti ciljevi zakonski su prijedlozi važni za funkcioniranje ključnih državnih institucija. Ostala pitanja koja imamo na dnevnom zbog toga neće nestati. Kada se ipak zatvori ured OHR-a, a posebni predstavnik EU preuzme mandat, onda će preuzeti sva preostala pitanja, uključujući ustavnu reformu. No, sada smo se usredotočili na pitanja vladavine prava, fiskalne samoodrživosti BiH, za definiranje vojne i civilne imovine, te statusa Brčkog. VL: Za razliku od prijašnjih visokih predstavnika koji su se vezivali za administracije SAD-a, Velike Britanije, vas se povezuje za Bruxelles. Ima li ova država izgleda napraviti korak dalje nakon SSP-a prema EU bez provedene ustavne reforme? LAJČAK: Želio bih ponoviti da je to jedan od ciljeva europskog partnerstva. Iz mojega osobnog iskustva i iskustva drugih zemalja koje su članice EU, ne postoji niti jedna zamlja koja je članica EU da nije morala promijeniti svoj ustav u određenoj mjeri. Današnji ustav BiH, uz ostalo, krši nekoliko europskih dokumenata vezanih za ljudska prava. Ne možete ući u EU s ustavom koji je antieuropski. Ali sada se ne treba iscrpljivati u kojoj mjeri treba mijenjati Ustav. Tijekom procesa EU integracija to će postati očigledno vašim političarima i onda će i taj proces ići mnogo lakše. Postavlja se pitanje zašto, a odgovor će biti želimo ići u EU a ovo je prepreka. VL: Poruka hrvatskih i bošnjačkih političara je da bez ustavnih promjena BiH ne može postati samoodrživa. Sada imamo dva entiteta, Federaciju koja ima deset županija te još jednim entitetom Brčko. Smatrate li to normalnim ustrojem iz pogleda jednoga Slovaka čija je zemlja ušla u EU? LAJČAK: Naravno da to nije normalno, ali to jest činjenica koja će ostati takva sve dok ne dođe do promjene. Vidjeli ste da je prvi neformalni razgovor o Ustavu pokazao toliko različita stajališta, jer je tu bila puno više primjetna borba za vlastite, nego interese države. Jednom kada se krene put europskih integracija onda će se vidjeti konačni cilj koji neće biti moguće napraviti bez određenih ustavnih reformi. Ali ja ne želim niti zvučati kao da ucjenjujem BiH. To jednostavno treba biti vaš proces, a mi smo spremni pomoći. VL: Kako gledate prema prijedlogu hrvatskih političara o federalizaciji zemlje, načelno se slažu i Srbi, dok pak dio bošnjačkih političara zagovara sličan model, ali koji bi isključio podjelu zemlje? LAJČAK: Sve što je dogovoreno od sva tri naroda i rješenje koje će sačuvati multietnički i demokratski karakter BiH, te da osigurava njezinu funkcionalnost, prihvatljivo je za EU. Ali, hajdemo se vratiti na ovo pitanje kada se na jedan ozbiljan način vratimo ustavnim promjenama. VL: Kada ih treba očekivati? LAJČAK: Dogovor političkih lidera iz Širokog Brijega bio je da će to biti nakon što se potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Istodobno trebamo imati na umu da to pitanje ne postane žrtva izborne kampanje. VL: Znači li to da tek nakon općinskih izbora ta točka može doći na dnevni red? LAJČAK: Ako budu jasno izraženi zanimanje i spremnost za jedan ozbiljan proces, onda ga možemo odmah započeti nakon potpisivanja SSP-a, ali ako bi postojao rizik da se još dodatno otežaju razgovori, onda smatram da vrijedi to pitanje odgoditi nakon općinskih izbora. No, to vrijeme do izbora može se iskoristiti na puno drugih korisnih načina. VL: Može li policijska reforma, ali i najava pucanja koalicije, BiH potpuno gurnuti u novo stanje krize. Predsjednik Tihić nedavno je naveo kako susreti šestorke nemaju smisla, jer se ta stranka stalno preglasava? LAJČAK: Komunikacija je osnova politike. Vidjeli smo da je svaki od tih sastanaka, od Mostara do Banje Luke, donio niz konkretnih pozitivnih odluka pomoću kojih je BiH krenula naprijed. Ako se ne sastaju, onda se šalju krive poruke preko medija. VL: Jeste li nakon razgovora s predsjednikom HDZ-a Draganom Čovićem primijetili zaokret ili nespremnost za provedbu policijske reforme zbog nezadovoljstva PIC-om? LAJČAK: Ne. Hrvatski su se političari tijekom svih procesa koje ja vodim pokazali kao konstruktivni, odgovorni i ozbiljni partneri koji su svjesni značenja europskih integracija. Hrvatski narod najmanji je u BiH i njemu najviše odgovara da je ova zemlja dio europskih tokova, čime će postati dodatno zaštićen europskim propisima i normama. Oni to shvaćaju, što smo potvrdili i tijekom posljednjih razgovora. VL: Stjecajem okolnosti, prije intervjua imao sam prigodu razgovarati s policajcima iz Sarajeva, koji su izrazili nezadovoljstvo policijskom reformom. Tvrde da ima premalo zajedničkih, dodirnih elemenata! LAJČAK: To što se sada događa u punom je skladu s mojom političkom filozofijom. Nije idealno, ali je rezultat dogovora političkih partnera u BiH. Za mene je to bolje nego nešto idealno i što je nametnuto sa strane, a protiv volje nekog od političkih partnera u ovoj zemlji. Došao sam svjestan ovlasti, ali ja nisam ovdje kako bih zaoštravao političku situaciju. O reformi policije proistekle iz Mostarske deklaracije složilo se šest političkih lidera. To je ključno i samo tako ova zemlja može naprijed. VL: SDA, međutim, tvrdi da sadašnji prijedlozi nisu dio Mostarske deklaracije?! LAJČAK: Oni znaju da jest. Oni su promijenili stajalište, ostalih pet nije. SDA ima pravo i političku odgovornost za to. Ostalih pet stranaka postupaju na način kako su se obvezali u Mostarskoj deklaraciji i povjereniku Olliju Rehnu. Ja podržavam demokratske procese koji su zasnovani na dogovoru vladajućih političkih stranaka. Političari moraju, ako smo ozbiljni i govorimo o europskoj perspektivi, preuzeti svoju odgovornost, a ne da se kriju iza nekoga i očekuju da će se nametnuti rješenje koje njima odgovara. Takvo nešto jednostavno ne može funkcionirati. VL: Ako SDA ipak blokira policijske zakone u Domu naroda, hoćete li ih vi nametnuti? LAJČAK: Ne, neću ih nametnuti. Neću nametati ništa vezano za europske integracije. Domaći političari moraju pokazati da su zreli da zemlju vode prema europskim integracijama. Nametanje europskih obveza bilo bi kontraproduktivno prema BiH. VL: U političkim kuloarima potpisivanje SSP-a najavljuje se za 26. travnja. No, pojedini politički vizionari tvrde da BiH može dobiti kandidatski status za EU u roku od godinu dana. Je li to realno? LAJČAK: To je faza kroz koju su prošle sve zemlje EU. No, neće nam pomoći da sada nagađamo što će odlučiti druga strana, kada će nam omogućiti potpisivanje, kada će nam ponuditi kandidacijski status. Umjesto toga bilo bi puno logičnije da odgovorimo što smo spremni napraviti. U medijima se nagađa hoće li to biti 26. travnja, no najmanji je problem odrediti datum potpisivanja. Treba već započeti razgovore što će se napraviti da se stekne kandidatski status. Vidimo da Europa reagira na naš napredak. Treba promijeniti filozofiju politike i početi ispunjavati zadatke s popisa europskoga partnerstva, a ne samo sjediti prekriženih ruku i čekati. VL: Političari sporo rade pomake prema EU, a dio alibi pronalazi u tvrdnjama kako će BiH po inerciji biti progurana u to društvo zbog geopolitičkih razloga zbog približavanja Hrvatske i Srbije. Je li to tako? LAJČAK: To je pogrešno shvaćanje. EU je klub ravnopravnih članova. Vi ne ulazite u taj klub političkom odlukom, nego da ste se kvalificirali. To je kao da ispunite normu u nekoj disciplini i tek onda možete na Olimpijske igre. U EU jednostavno ne možete funkcionirati ako niste učinkoviti. EU želi BiH kao svoga člana, ali ova zemlja mora provesti i obaviti svoj dio posla. VL: Je li to uvijek tako? LAJČAK: Prije deset godina moja je zemlja bila europsko slijepo crijevo. Naš tadašnji premijer svima je pokazivao karte Slovačke, tvrdeći moraju nas uzeti iz strateških interesa, a uz to Schengen bi morali graditi na 1400 kilometara dugoj granici. No, to se nije dogodilo. Slovačka je onda izostavljena na Madridskom summitu NATO-a, na Luksemburškom sastanku EU nismo bili pozvani. Ne postoji druga kalkulacija i zato svi u BiH moramo napraviti svoj dio posla. VL: Mediji su nedavno izračunali da ćemo strpljivim radom državne Vlade i Parlamenta, a EU prije svega znači zakonodavnu prilagodbu, u članstvo Unije ući za 60 godina. Frustrira li vas ta činjenica? LAJČAK: Model koji je postavila EU treba biti poticaj svim novim zemljama potencijalnim članicama. Europski mehanizmi spremni su odgovoriti sukladno vašem tempu. Slovačka je povijesno najbrže završila proces pregovora po 31. poglavlju u roku od 30 mjeseci. Zato ističem činjenicu kako je moja zemlja prije deset godina bila izvan svih tokova, a danas imamo najbrži gospodarski rast u EU. Treću godinu zaredom imamo rast od 14 posto, ušli smo u Schengen, od 1. siječnja ulazimo u eurozonu. Najveći smo proizvođači automobila po glavi stanovnika u svijetu. Zemlja od pet milijuna stanovnika proizvodi milijun automobila. Svaki dan prva vijest u Slovačkoj je da je kruna uspostavila rekord prema euru. VL: Kod nas se, međutim, i dalje najčešće komentira što je i kako radio Visoki predstavnik. Od vas jedni očekuju da budete arbitar, drugi da odete, a treći blagonaklono gledaju na poteze koje vučete! LAJČAK: Ne želim zvučati formalno, ali ja sam došao ovamo da pomognem BiH koja bi se konsolidirala kao država i napredovala prema europskom putu. Došao sam svjestan što znači biti s druge strane, a što je Bruxelles. To je moj cilj. Nitko me neće natjerati da ispunjavam političke želje i namećem interese jedne grupe drugima, i bez obzira na to koliko me zbog toga prozivali kroz medije. Od mene ne treba očekivati da arbitriram jer jedna stranka ili jedan narod ne želi razgovarati s drugima. Za mene je najvažnije da ljudi ovdje vjeruju u EU i da za to svakim danom sve više osjećam podršku. VL: U Sarajevu vam zamjeraju, i počesto kritiziraju, što se, kako tvrde, preblago odnosite prema čelniku SNSD-a Miloradu Dodiku. S druge strane, stizala su očekivanja da ga smijenite. LAJČAK: Ja bih želio postaviti protupitanje je li stvarno netko misli kako preko Bonnskih ovlasti može promijeniti mišljenje jednom narodu. Ja imam puno problema, i on to zna, sa stvarima koje govori. Ja na to reagiram i javno i privatno. Međutim, ako se misli da se uklanjanjem jednoga političara ili dokumenta rješava problem, onda se vara ili ne razumije situaciju. Time se samo stvara novi problem. Ako ljudi u RS-u imaju neko mišljenje, onda se s njima mora razgovarati o tome, a ne da smjenjujete ljude koji su iznijeli to mišljenje. Na taj način to mišljenje neće nestati. Svi moraju znati da Visoki predstavnik nije instrument ničije politike. VL: Izbjegavam postavljati hipotetska pitanja, ali hoćete li smijeniti Dodika ako provede referendum o odcjepljenju RS-a? LAJČAK: Neće biti referenduma. VL: Sigurni ste da to pitanje neće biti otvoreno kroz ustavne reforme? LAJČAK: Neće biti referenduma, neće biti odcjepljenja RS-a. Toga neće biti. Točka. Večernjak |