| Euronatur Buško jezero proglasio svjetskom prirodnom baštinom |
| 14.03.2008 (15:22) | |
 Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HBŽ u suradnji s fondacijama „Euronatur“ i „WWF MedPro“ organiziralo je u Livnu radionicu na temu "Važnost i budućnosti Buškog jezera". Sudionici dobro posjećene radionice tom prigodom su upoznati s velikim značajem ovog jezera ne samo za BiH, nego i za Europu, te činjenicom da ga je fondacija Euronatur proglasila svjetskom prirodnom baštinom.
Radionica je bila je prigoda da se o ovoj akumulaciji ne govori samo s aspekta proizvodnje el. energije, premda taj problem dobrano opterećuje odnose livanjske i tomislavgradske općine, odnosno države BiH sa susjednom R Hrvatskom. Najveća vještačka hidro-akumulacija na Balkanu (i u Europi) sa površinom od 57 km2 važna je destinacija za ptice selice na njihovom selidbenom putu s juga prema sjeveru, i obrnuto. U ovom razdoblju ptice se na povratku iz Afrike na plićoj obali jezera odmaraju po 2-3 dana, što je od iznimnog značaja ne samo za BiH, nego i za Europu, kazao je dr. Martin Schneider Jacoby, project manager Euronatur-a. On je dodao da su prošle godine, prateći taj fenomen, prebrojali preko 50.000 liski i pataka na jezeru, te da je malo takvih lokaliteta u Europi. Buško jezero je za livanjsku i tomislavgradsku općinu značajno i sa gospodarskog aspekta. Kako bi stvari držala pod kontrolom općina Tomislavgrad je za 2/3 svoje obale napravila projektnu prostorno-plansku dokumentaciju kojom je točno odredila što se i kako smije graditi. Taj plan na skupu je prezentirao načelnik općine Zdravko Prka. On je naglasio kako neće cijelo zemljište biti u funkciji izgradnje, da je ostavljeno dosta zelene površine i površine koja će ostati netaknuta. Na taj način će ostvariti simbiozu razvoja i prirodnog ambijenta, te dodao: „Očekujemo nekoliko stvarno vrijednih projekata, jedan od njih je i golf destinacija, sportski kompleks, hotelski kompleks i još neki sadržaji koji će ovaj kraj sigurno preporoditi.“ Stjepan Matković, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HBŽ kazao je kako na jezeru neće dopustiti ni glisere, ni motorne čamce, dok će čamci bez motora, kanui i različiti sportovi na vodi koji neće smetati ribljem fondu i staništima ptica biti itekako poželjni. Inače, Livanjsko polje bi uskoro moglo biti proglašeno područjem značajnim za ptice, tzv. IBA područjem. Istraživanjima je utvrđeno da je ono prošle godine bilo stanište za 205 vrsta ptica s tendencijom stalnog porasta njihovog diverziteta. Pored domaćih i stranih stručnjaka, predstavnika livanjske i tomislavgradske općine, u radionici su sudjelovali poljoprivrednici, gospodarstvenici i predstavnici ekoloških udruga. Željka Mihaljević / Livno Online |