| Intervju: Luka Čelan |
| 26.03.2008 (16:28) | |
|
Nakon mnogo godina potpune ekonomske i svake druge stagnacije, livanjskoj općini je ,barem u investicijskom smislu, konačno krenulo.Riječ je o početku realizacije brojnih projekata na čemu bi Livnu,s obzirom na postojeće društveno-ekonomske okolnosti u BiH, danas mogle pozavidjeti i kudikamo razvijenije sredine.
O čemu se zapravo radi dovoljno je reći da će livanjska općina tijekom ove godine u desetak različitih projekata više investirati sredstava nego svih prethodnih poslijeratnih godina ukupno. Samo, naime, u one projekte čiji skori početak realizacije nije ni najmanje upitan ova općina će „iskesati“ oko deset milijuna KM, od čega oko polovicu čine sredstva iz vlastitih prihoda. Ostatak je osiguran zahvaljujući kreditu austrijske banke. Samozatajni livanjski općinski načelnik Luka Čelan tako se u ovom slučaju doista ima čime ponositi, ali isto tako i sasvim opravdano nadati još jednom načelničkom mandatu, ako ni zbog čega onda zbog činjenice da bi započete projekte on, po mišljenju mnogih, trebao uspješno i završiti. A o kojim u biti je projektima riječ? -Na moje opće zadovoljstvo, tih projekata je doista mnogo. Izdvojit ću najprije one koji kreću za koji dan. Na prvom mjestu je izgradnja tridesetak km dugog vodovoda Livno-Donji Rujani. Ta investicija je vrijedna oko sedam milijuna KM,a izvođač radova će biti austrijski Strabach, s obzirom na to da je njegova ponuda bila najpovoljnija. Tu je, također, i izgradnja dijela općinskog prstenastog vodovoda od Zastinja do Rapovina, te od Dobrog do Zagoričana i Potočana. Vodovod do Rapovina, vrijedan 800. tisuća KM, gradit će hercegovačka tvrtka Mach, dok će ovaj drugi dio vodovoda prema Zagoričanima i Potočanima graditi ovdašnje Komunalno poduzeće. Za taj posao komunalci će dobiti oko 600 tisuća KM. To je što se za sada tiče izgradnje vodovoda.No, čujemo da općina planira realizaciju još čitav niz drugih infrastrukturnih projekata? - Ne samo da planira, već praktično i kreće s njihovom realizacijom. U prvom redu se to odnosi na izgradnju kanalizacijskog sustava u naselju Brina. I tu je, naime, kompletna procedura oko izbora najpovoljnijeg ponuđača provedena,a posao je vrijedan oko 500 tisuća KM. I kada je u pitanju taj projekt najpovoljniji je ponuđač bilo Komunalno poduzeće.No, to i nije sve. Za koji dan počinje i rekonstrukcija općinske zgrade, te nadam se uskoro i rekonstrukcija središnjeg gradskog trga, uređenju korita rijeke Bistrice, kao i rekonstrukciji dijela javne rasvjete u gradu. Sve će to općinu koštati dodatnih oko dva milijuna KM. Samo će nas rekonstrukcija trga koštati oko milijun KM. Izuzev vodovoda Livno-Rujani kojega gradimo austrijskim kreditom, sve ostalo općina financira vlastitim sredstvima. No, postoje i neki projekti koje ćemo ove godine realizirati i uz financijsku potporu federalne Direkcije za ceste, kao i određenih donatora. Riječ je o instaliranju javne rasvjete i semaforske signalizacije na novoizgrađenoj gradskoj obilaznici, zatim početku uređenju velike gradske obilazne u dužini od 1300 m, te rekonstrukciji školskih objekata u Kablićima i Orguzu. Gosp. Čelan, zašto do realizacije svih ovih projekata dolazi baš u ovoj izbornoj godini. Jesu li se neke stvari mogle odraditi i ranije? -Ja vas uvjeravam kako svi ovi projekti nemaju nikakve veze s predstojećim izborima. Trebalo nam je, naime, dosta vremena kako bismo došli do neophodne projektne dokumentacije. Nakon toga, trebalo je napraviti reviziju projekata, pa potom pristupiti provođenju ostale zakonske procedure. Za sve je to trebalo i vremena i strpljenja.Nakon odabira najpovoljnijeg ponuđača, dovoljno je da vam stigne jedan prigovor, pa da se stvar dodatno prolongira. Novac kao problem ne spominjete. Nije valjda da je on bio najmanji problem? -Naravno da nije. Ono što sam zajedno sa svojim suradnicima u protekle tri godine veoma aktivno radio mogu reći da u suštini tek sada daje one prave rezultate. Tako npr. kada je riječ o samom općinskom proračunu moram reći da on ove godine iznosi 11 milijuna KM, dok je prije tri godine iznosio 4 milijuna 400 tisuća KM. Do tog povećanja je došlo ne samo zahvaljujući uvođenju PDV-a , već i porastu naših vlastitih prihoda, prvenstveno prihoda po osnovi zakupa općinskih poslovnih prostora i po osnovi prodaje općinskog građevinskog zemljišta. U međuvremenu smo skresali i broj uposlenih u općinskoj administraciji i to sa 130 na 90. Tako su sada i ukupna izdvajanja za plaće zaposlenih u općinskoj administraciji spala ispod 20 posto općinskog proračuna, a nekada su prelazila i 30 posto. Naravno, u financijskom smislu livanjska općina bi danas još bolje stajala da nije bilo ispunjavanja obveza koje smo preuzeli gašenjem dvaju općinskih fondova: za stambeno-komunalnu djelatnost i za tjelesnu kulturu. No, što je, tu je. Ima tu još dosta posla kako bi se ova općina dodatno financijski ojačala. Pri tome posebno mislim na HEP koji nam po osnovi rente za Buško jezero izdvaja zaista mizerna sredstva. Za prošlu godinu smo dobili tek 256 tisuća KM, što je doista smiješna suma, ali vjerujte da takav jedan podcjenjivački odnos HEP-a prema Livnu i Livnjacima više nećemo tolerirati. Inzistirat ću na tome da se i općinski vijećnici uključe u rješavanje ovog problema. I na kraju, kakvu imate podršku od strane Općinskog vijeća gdje nijedna politička stranka nema većinu? - Na rad vijećnika i Općinskog vijeća u cjelini zaista nemam nikakvog prigovora. Rasprave su do sada uglavnom bile konstruktivne i bez takvog jednog zdravog odnosa prema rješavanju problema mišljenja sam da danas ne bismo mogli govoriti o nekom napretku livanjske općine. Još samo kada bi općinski načelnik mogao birati svoje prve suradnike, kada ga u tome ne bi sputavao Zakon o državnim službenicima. Frano Mioč |