| Croatia Libertas: I Bošnjaci će željeti u hrvatski entitet! |
| 26.03.2008 (21:38) | |
|
Priču o trećem entitetu u BiH „ugušio“ je nekadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown, smjenama i sankcioniranjem istaknutih hrvatskih političara, ali i uvođenjem cenzure u medijima, odnosno brisanjem nacionalnog pedznaka. Novinar koji je smijenjen i kojem je u to doba, zbog stavova koje je plasirao putem medija, bio onemogućen rad u svim redakcijama, je Leo Pločkinić...
Danas se nalazi na čelu nevladine organizacije Croatia Libertas iz Mostara. Ta organizacija prikupila je više od 100.000 potpisa podrške za uspostavu hrvatskog entiteta unutar BiH. Pločkinić u razgovoru za Tuzlanski list kaže da „Hrvatska Republika“ ima podršku ne samo hrvatskog, nego i bošnjačkog i srpskog stanovništva. S obzirom da se otvoreno zalažete za oživljavanje Herceg- Bosne, odnosno upostavu trećeg entiteta, imate li podršku hrvatskih političkih stranaka u BiH i kojih? Nevladina organizacija Croatia Libertas se zalaže za federalno uređenje BiH kroz tri ili četiri federalne jedinice. Ne zalažemo se za „oživljavanje“ Herceg-Bosne, jer ona je ranije unijeta dogovorom (Washingtonskim sporazumom) u Federaciju BiH, već za Hrvatsku Republiku (entitet) unutar BiH, što nije isto.  Ovaj model uređenja je moderan i daje demokratska prava zaštite svim narodima i u entitetu i u samoj državi. Neki ljudi bi rekli da Heceg-Bosna postoji na terenu, iako je na papiru izbrisana, i s tom tvrdnjom bi se složio. U Federaciji i državi BiH više ne postoji konsenzus, paritet i rotacija, nasilno su ugašeni hrvatski elektronski mediji, oduzima se međunarodno i ustavno pravo na vlastiti jezik, kulturu i identitet, a u pojedinim slučajevima otvoreno se napadaju katoličke svetinje i svećenici, hrvatski političari se preglasavaju na svim razinama, Bošnjaci su izabrali „hrvatskog“ člana Predsjedništva, ne provodi se Aneks VII Daytonskoga sporazuma jer „otvorene općine“ u Federaciji ne provode i ne potiču povratak prognanih i raseljenih Hrvata. OHR nikada nije reagirao na ove nepravilnosti. Mi imamo potporu svih hrvatskih političkih stranaka osim dvije ili tri marginalne stranke, koje su probošnjački orijentirane, a i same se zalažu za „građansku centralizaciju“. Koje su to političke stranke koje podržavaju inicijativu NVO Croatia Libertas. Odnosi li se to na HDZ, HDZ 1990...? Dobili smo punu podršku HDZ BIH, HDZ 1990, HSP-a Đapić- Jurišić, HKDU-a, Hrvatskih Demokršćana, dok su ostale stranke za prijedlog, no smatraju kako postoje neka rješenja koja su doduše neprihvatljiva za ostale hrvatske stranke i politički krug kao i hrvatski narod u BiH. Visoki predstavnik Miroslav Lajčak je podržao troentitetsko uređenje zemlje ukoliko se oko toga dogovore političari što je naš interes. Daju li vam podršku Hrvati iz Hercegovine i ostalih dijelova BiH, primjerice Tuzle? Imamo i podršku Hrvata iz Tuzle, iako nemamo izravnih kontakata, ali imamo poruke i pisma podrške, koji nam mnogo znače. Imamo podršku i Hrvata iz svih dijelova BiH i svijeta, jer svi znaju da je u ovakvoj BiH jedini okvir konstitutivne zaštite – entitet, koji već imaju druga dva naroda, dok Hrvati prelaze u manjinu. Čak im prijeti i nestanak ili asimilacija u tzv. „bosanku naciju i društvo” što nije ustavna kategorija, ali većinski dominantni Bošnjaci se trude centralizirati čitavu državu kao da Hrvati (i ostali narodi) u njoj i ne postoje ili kao da BiH samo pripada njima. To je vrlo nekorektno političko stajalište. Kažete da imate podršku Hrvata Tuzle, možete li reći ko vam pruža tu podršku? Ako su to stranke ili organizacije sa hrvatskim ili bez hrvatskog predznaka navedite njihova imena. Mi smo dobili pisma i e-mailove pojedinaca Hrvata, i Bošnjaka i Srba iz svih krajeva BiH pa tako i iz Tuzle. Ne u velikom broju iz Tuzle, no siguran pokazatelj, da imamo podršku i ostalih naroda u BiH, je „neovisna“ anketa PULS-a koju su naručile međunarodne organizacije iz BiH, na koju nismo htjeli odgovoriti, koja jasno pokazuje da imamo manju ili veću potporu među druga dva naroda, a skoro plebiscitarnu od hrvatskog naroda za naš prijedlog. Čak 8 posto Bošnjaka se slaže da je hrvatski entitet prihvatljivo rješenje za mirnu i stabilnu BiH kao trajno mirovno rješenje, ali mi mislimo da imamo realno i do 20 posto potpore Bošnjaka koji smatraju da je trofederalno uređenje doprinos većoj demokratizaciji zemlje. Bošnjaci su svjesni da samo na ovaj način mogu pridonijeti trajnom opstanku BiH kao trajnoj kategoriji. Naša peticija je i okrenuta prema pojedincima a ne organizacijama zbog objektivnijeg pristupa. Mi smo pozdravili izjavu dopredsjednika SDA, Emira Hadžihafizbegovića, kako nije protiv hrvatskog entiteta ukoliko će to približiti Hrvate BiH. Slične stavove i signale imamo i iz Stranke za BiH što je samo pokazatelj da je došlo vrijeme za izjednačavanje slobode i prava sva tri naroda kako bi se došlo do mirne i stabilne BiH. Ako dođe do uspostave trećeg entiteta šta će biti sa Hrvatima koji će se naći izvan njegove teritorije? Ekskluzivno, za Vaš medij, Europska unija će primiti BiH samo s trajnim mirovnim rješenjem. Danas, to nije slučaj. Znači, ukoliko Bošnjaci i dalje budu inzistirali da BiH bude centralizirana i građanska (što je megalomanski plan i nostalgični pokušaj povratka Socijalističke Republike BiH) - BiH će biti član EU-a, ali za najmanje 30 godina! Ovu informaciju imam iz diplomatskih krugova Komisije za proširenje EU-a. To će biti šok za obično stanovništvo koje se već dugo vremena pati sa socijalnim problemima. Odobravanje pristupa fondovima EU-a, dijelom je u tijeku, kako bi BiH mogla plaćati socijalu i otplaćivati vanjski dug. Što se tiče Hrvata izvan entiteta, ne žive ni svi Bošnjaci u svom entitetu, a ni svi Srbi ne žive u Srbiji, kao što ni svi Eskimi ne žive na Sjevernom polu. Svi će nastaviti živjeti kao i do sada, ali će se otkloniti prijetnje dominantnih Bošnjaka u obliku asimilacije svih Hrvata u Federaciji BiH. Entitetske granice samo će biti administrativne i ništa drugo. Njihov položaj će biti samo stvar dogovora bošnjačkih i hrvatskih političara. Hrvatski entitet neće imati pravo na otcjepljenje. Te entitetske granice neće imati nikakvog značaja, a BiH će biti spašena s trajnim mirovnim rješenjem. Bošnjaci će željeti biti u hrvatskom entitetu, jer će u njemu biti zagarantirana sva prava. To je cijena dugoročno održive BiH, koja će približiti Hrvate da BiH prihvate kao svoju domovinu, što danas nije slučaj. Gdje ste skupili 100.000 potpisa podrške za hrvatski entitet? Moguće je da imamo i više od 100.000 potpisa, jer smo se organizirali u svim gradovim s hrvatskom većinom u BiH, a angažirali smo i aktivnosti u cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu. Tamo imamo ogroman broj iseljenih Hrvata iz čitave BiH. Mi smo počeli s prikupljanjem potpisa od 13. veljače 2007. godine. Smatramo kako je samo pola ovoga dovoljno da dokažemo mišljenje javnog mnijenja. Proveli smo puno anketa, a i Dnevnik BHT-a od 6.3.2008. je proveo vlastitu anketu s pitanjem: „Je li hrvatski entitet najbolje rješenje za bh. Hrvate?”, na što je odgovor javnost i bio 55% ZA i 45% protiv što je sasvim dovoljan pokazatelj javnog mnijenja u BiH. Mi i dalje nastavljamo prikupljati potpise, a pozvao bih se i na istraživanje Agencije „PULS” koja je sasvim realno pokazala da velika većina i Hrvata i bh. javnosti podržava hrvatski entitet. Ima li još nevladinih organizacija u BiH ili u svijetu koje podržavaju stvaranje hrvatskog entiteta? Sve nevladine organizacije u EU podržavaju nas (barem one s kojima mi komuniciramo i surađujemo) jer su nam dali potporu u smislu razvoja demokracije, slobode govora i prava na javno izražavanje. I domaće nevladine organizacije nisu načelno protiv toga, jer je to prije svega stvar dogovora. Liberalno-demokratska načela ne dozvoljavaju nikakav pojam zabrane slobodnog političkog djelovanja i federalizacije u smislu veće demokratizacije društva. Zapravo, njihov stav je vrlo fleksibilan i u duhu je liberalne demokracije što je komplementarno s našim stajalištima. Navedite njihova imena. Umjesto imena nevladinih organizacija, koje imaju sasvim sporednu ulogu u parlamentarizmu EU-a, ali imaju lobističku ulogu, spomenuo bih stav Vijeća Europe (koji smo upravo mi izlobirali u suradnji s drugim EU NVO) o federalnom uređenju BiH, ukoliko i kada dogovore političari oko ovoga pitanja, što je vrlo značajno. Koliko NVO Croatia Libertas ima članova? Imamo oko 300 aktivnih članova. Otkud to da jedna NVO pokreće inicijativu za uspostavu trećeg entiteta? Pa to i jeste „posao“ nevladinog sektora: dati novu-staru ideju koja će biti na korist trajnog mirovnog rješenja u BiH. Ne može samo jedan narod „graditi“ BiH na štetu i mimo druga dva. No, mi (iznenađujuće) imamo ogromnu podršku ovoj ideji nevladinog sektora iz RS-a (koliko možemo vidjeti iz medija) i jednog malog dijela Bošnjaka, no bošnjački nevladin sektor ne bi bio „nevladin“ kada ne bi podupirao teze demokracije i federalno- konfederalnog uređenja BiH. U biti ne razumijem do kraja Vaše pitanje. Tko bi po Vama u ime građana trebao pokrenuti ovakvu inicijativu, ako ne nevladin sektor. Reaktiviranje HNS Nevladina organizacija Croatia Libertas pismeno je obavijestila lidere pet hrvatskih stranaka kako je u pripremi reaktiviranje Hrvatskog narodnog sabora BiH, te ih pozvala da sudjeluju u tom događaju „kako bi se na parlamentaran način održala savjetovanja i donijele odluke u vezi ustavnih promjena u BiH“. Poziv je upućen predsjedniku HDZ BiH dr. Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ 1990 dr. Boži Ljubiću, predsjedniku HSP-a Đapić-Jurišić dr. Zvonki Jurišiću, predsjedniku HKDU Ivanu Musi i predsjedniku HSS- NHI dr. Marku Tadiću. Reaktiviranje Hrvatskog narodnog sabora, planirano je za 13. juni. SBIH: MUHAREM MURSELOVIĆ :Iako su Hrvati neravnopravni nismo za treći entitet - Mi smo protiv uspostavljanja trećeg entiteta. I bez obzira što smatramo da Hrvati nisu ravnopravni sa drugim narodima, mislimo da to ipak može samo više zakomplicirati situaciju u BiH. Mi smo davno iznosili stavove da vidimo BiH u ustavnim promjenama, bez entiteta, ali uvažavamo postojeće stanje i daytonski mirovni sporazum i smatramo da BiH i ljudi i narodi moraju biti ravnopravni na cijelom njenom teritoriju. Unutrašnje uređenje kako je predviđeno daytonskim mirovnim sporazumom sa dva enntiteta nije najbolje rješenje i zato u novoj raspravi o Ustavu smatramo da treba ići na uspostavu regija. SDA BIH: ŠEFIK DŽEFEROVIĆ : Nikakva etnička razgradnja - Zahtjevi za trećim entitetom u BiH su zahtjevi za daljom razgradnjom BiH i to je apsolutno neprihvatljivo, stav je SDA. Mi smatramo da cilj ustavne reforme ne može biti daljnja dezintegracija BiH, cilj ustavne ferome treba da bude reintegracija BiH. Smatramo da BiH u budućnosti treba da bude organizirana po principu multietničkih regija, dakle nikakva daljnja etnička razgradnja BiH, nego mulitetničke regije koje će biti ustanovljene na ekonomskom, geografskom, komunikacijskom principu. Udruženje građana „Front“ zahtjeve za uspostavljanje trećeg, hrvatskog entiteta shvaća kao logičan slijed visokog predstavnika za BiH Miroslava Lajčaka, a u povodu radikalnih zahtjeva iz RS-a za otcjepljenjem - Svi smo svjedoci dešavanja od prije nekoliko godina kada su predstavnici HDZ-a BiH pokrenuli inicijativu i kada ih je tadašnji visoki predstavnik sve sankcionisao, mada sa tom inicijativom niko nije ugrozio teritorijalni Hercegovine, priopćio je predsjednik Udruženja građana „Front“ iz Tuzle, Danijel Senkić. Povlađivanje Miroslava Lajčaka separatistima iz RS-a, dovodi u opasnost opstanak Bosne i Hercegovine, entitetom. Stoga u „Frontu“ smatraju da ovu inicijativu ne treba gledati kao opasnost, već kao signal da je krajnje način riješe nacionalni interesi naroda u BiH bez dovođenja u pitanje teritorijalnog integriteta države. UG “Front” Tuzla: Treći entitet logičan!: Proveli smo puno anketa, a i Dnevnik BHT-a od 6.3.2008. je proveo vlast itu anketu s pitanjem: „Je li hrvatski entitet najbolje rješenje za bh. Hrvate?”, na što je odgovor javnost i bio 55% ZA i 45% protiv što je sasvim dovoljan pokazatelj javnog mnijenja u BiH. SNSD: RAJKO VASIĆ: Svaki narod svoj entitet Rajko Vasić koji je ranije predlagao da se područja sa hrvatskom većinom ujedine i formira „hrvatska“ federalna jedinica, rekao je da je njegova stranka od početka zastupala koncepciju decentralizirane BiH - tri konstitutivna naroda i tri teritorijalno-političke cjeline. - Da hrvatski narod želi da ima svoju teritorijano-političku cjelinu, to nevladina organizacija sada potvrđuje tolikim brojem potpisa. Mislim da jednostavno BiH neće moći to pitanje skinuti sa dnevnog reda. OHR: GLASNOGOVORNIK MARIO BRKIĆ: Dogovor sva tri naroda - Ustavne promjene mogu se odvijati jedino po proceduri koju defi nira sam Ustav, a uspjeh može polučiti samo ono rješenje koje je plod konsenzusa sva tri naroda i rješenje koje će sačuvati multietnički i demokratski karakter BiH, te osigurati njenu funkcionalnost, izjavio je glasnogovornik OHR-a Mario Brkić. Tuzlanski list l poskok.info |