| U Livanjskom polju navodno leži 500 milijuna tona nafte |
| 23.05.2008 (05:30) | |
|
Osim po dobrom vinu i međugorskoj Gospi Hercegovina bi uskoro mogla postati poznata i po naftnim bušotinama. Tvrdnja profesora dr. Abdulaha Bašića, dekana Tehnološko-rudarskog fakulteta u Tuzli, da se zalihe nafte mogu mjeriti s onima koje se nalaze, primjerice, u Saudijskoj Arabiji ili Iraku, odjeknula je ovim prostorima.
Dr. Bašić tvrdi da bi prvi bareli nafte iz BiH mogli biti izvučeni za 15-ak godina, možda i prije, ako domaće vlasti budu imale sluha za realizaciju takvih projekta o kojima već postoje razrađene studije isplativosti. Naime, na području Glamoča, Livanjskog polja, doline Neretve pa do Neuma i dalje prema Crnoj Gori i Albaniji, navodno se nalaze najveće zalihe nafte u Europi. Po tim studijama u hercegovačkom podzemlju krije se čak 500 milijuna tona “crnog zlata” - objavio je dr. Bašić. Ova teorija postaje i te kako zanimljiva u uvjetima energetske krize i enormnih poskupljenja nafte na svjetskom tržištu. Stoga su se u priču uključili „British Petroleum“ te američka istraživačka tvrtka „Amoco“ kao i sarajevski „Energoinvest“, koji je koncem devedesetih na temelju koncesije ondašnje države istraživao taj prostor skupa s američkim sručnjacima specijaliziranim za pronalazak crnog zlata. Ruski div Tu je također i nezaobilazni ruski naftni div Lukoil, koji je već vlasnik rafinerije u Bosanskom Brodu i za koji se spekulira da ulazi u Luku Ploče. Ipak, čini se da je nafta u Hercegovini više želja energetskih stručnjaka da doskoče uvjetima galopirajućeg rasta cijena nafte i naftnih derivata, a manje realno stanje na terenu, koji se intenzivno istražuje još od četrdesetih godina prošlog stoljeća. Potvrđuje nam to i dr. Igor Dekanić, redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. On smatra da se radi o nelogičnim i nevjerodostojnim pričama budući da se taj prostor nikako ne može uspoređivati sa Saudijskom Arabijom ili Irakom. - Da postoje tolike zalihe nafte, geološka istraživanja to bi pokazala već ranije. Pretpostavljam da u Hercegovini postoje određene zalihe nafte u znatno manjim količinama s još uvijek nepoznatim tehničkim uvjetima eksploatacije - ističe dr. Dekanić. - Ako se i počne s bušenjem nafte, maksimalno bi se moglo dobiti do milijun tona. Dakle, radi se o manjim količinama koje ne bi bile isplative za eksploataciju - kaže Dekanić. Svaka bušotina dobrodošla U uvjetima kada je cijena barela nafte 130 dolara, svaka je bušotina dobrodošla , objašnjava dr. Igor Dekanić. Smatra da bi nafta eksploatirana u Hercegovini nedvojbeno potaknula gospodarstvo u BIH, ali zasigurno ne bi imala značajnijeg utjecaja na kretanje cijena na mediteranskom naftnom tržištu. Slobodna Dalmacija |