| Nafta 4 km pod Hercegovinom |
| 30.06.2008 (00:00) | |
 Dokumentacija o naftnim istraživanjima na više od sedamdeset lokacija širom Bosne i Hercegovine, koji su se provodili u sklopu dva velika projekta, sugerira da se isplati nastaviti sustavna istraživanja koja bi uključila i bušenja. Na području sjeverne Bosne i Posavine istražni radovi uključivali su i bušenja, a na području Hercegovine analize se uglavnom svode na zaključke o geomorfološkom sastavu tla i vanjskim pokazateljima.
Studije američkih i engleskih stručnjaka upućuju na to da se na području sjeverne Bosne u utobi zemlje skriva 50 milijuna tona nafte, a u Hercegovini 500 milijuna tona toga energenta, čija cijena stalno raste. Nafte za desetljeće Umjesto isključivoga uvoza, BiH bi mogla sebi osigurati više desetljeća sigurnu isporuku nafte, ali i mogućnost izvoza. Kako se objašnjava u dokumentaciji koja se čuva u sarajevskome Energoinvestu – dokumentacija o istraživanjima na području sjeverne Bosne čuva se u Bosanskome Brodu – više je nego opravdano nastaviti istražne radove. U razdoblju od 1973. do 1991. obavljena su opsežna naftno-geološka istraživanja za Energoinvest. Za istražne radove, u sklopu dva projekta, u sjevernoj Bosni i na Dinaridima, potrošeno je 150 milijuna dolara. Prvi su projekt, uz Energoinvest i Rafineriju Bosanski Brod, provodili i Geoinženjering Sarajevo, Industroprojekt Zagreb, Naftagas Novi Sad i tri tvrtke iz Engleske, GECO - Geopsysical Company LTD, EXLOG - Exploration logging service i ECL - PETROLEUM technologies CO, te je na temelju svih raspoloživih podataka izrađena studija potencijalnosti sjeverne Bosne. Geološke, geokemijske, geofizičke radove te istražno bušenje financirala je bivša jugoslavenska zajednica, a novcem Svjetske banke financirani su istražni poslovi stranih tvrtki. Na području Bosne istraživanja su uključivala i bušenje Zemljine površine. Prema dostupnim studijama, na četiri veća lokaliteta procijenjene su i rezerve nafte. Seizmička istraživanja koja su se provodila na području Hercegovine sopravdala su pretpostavke nakon konkretnih dokaza i bušenja. Iako su predstavnici američke tvrtke nudili nastavak suradnje, njihovi su prijedlozi odbijeni. Poslije rata nije zabilježena nijedna javna ponuda, a američka je tvrtka obavijestila vlasti kako se povlači iz daljnjih istraživanja. Nalazište u Drežnici Procjene govore kako je potencijalno najveće, tzv. meganalazište, smješteno u Drežnici, gdje postoje rasjedi Zemljine kore i gdje bi se na razmjerno maloj dubini, od četiri-pet kilometara, mogla pronaći najtraženija tekućina današnjice. Upravo za to područje federalna je Vlada donijela rješenje kojim je, uz ostalo, odobren nastavak geoloških istraživanja. Pretpostavlja se da se u Hercegovini u utrobi Zemlje skriva 500 milijuna tona komercijalno iskoristivog energenta. Nije isključena mogućnost da postoje i rezerve plina budući da su istraživanja hrvatske tvrtke na istome terenu pokazala da ima zaliha plina. Ta istraživanja u Hercegovini, s obzirom na to da je riječ o stjenovitom području, vrlo su skupa, koštala bi više milijuna eura. S druge strane, krajnje su neizvjesna. Naime, mnoge su se istražne bušotine na svijetu pokazale promašajem. Večernji list |