| "Nikad lošiji odnosi BiH i Hrvatske" |
| 22.07.2008 (09:00) | |
|
U BiH se odnosi sa Hrvatskom ocjenjuju kao najlošiji od uspostave samostalnih država jer brojna pitanja, između ostalog i ratifikacija Ugovora o dvojnom državljanstvu, se ne rješavaju, piše na svome web portalu Radio Slobodna Europa.
U BiH se odnosi sa Hrvatskom ocjenjuju kao najlošiji od uspostave samostalnih država jer brojna pitanja, između ostalog i ratifikacija Ugovora o dvojnom državljanstvu, se ne rješavaju, piše na svome web portalu Radio Slobodna Europa. Na to su, piše RSE, ukazali predsjedavajući i član Predsjedništva BiH - Haris Silajdžić i Željko Komšić, tijekom susreta sa hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem proteklog vikenda. U kojim oblastima i zbog čega su međudržavni odnosi zapali u krizu? Iako se BiH i Hrvatska mogu pohvaliti dobrim međudržavnim odnosima na papiru, u stvarnosti mnogo je neriješenih pitanja koja bi mogla ugroziti suradnju sa najbližim susjedom. Gradnja pelješkog mosta je paradigma koja oslikava odnos Hrvatske prema odlukama Predsjedništva BiH, smatra predsjedavajući Predsjedništva Haris Silajdžić iznoseći i druge primjere: „Imate presudu drugostupanjskog suda u Dubrovniku koja obara presudu prvostupanjskog suda. I ako ne možete doći do te presude i pored insistiranja naše ambasade, to znači da ta suradnja nije dobra. Imate mnogo drugih primjera. I pored svih razgovora o dugovanju Republike Hrvatske prema BiH zbog bespravnog korištenja naših energo potencijala na Buškom jezeru i Trebišnjici, nema nikakvog odgovora. Čak se desilo da se neki kapaciteti upisuju u vlasništvo Elektroprivrede Hrvatske.“ Ramiz Mervan, predsjednik Udruženja građana otpuštenih radnika smatra kako bi prioritetna trebala biti pitanja koja se direktno dotiču građana koji su iz Hrvatske otpušteni u periodu od 1991.- 1995. godine: „Oni se, izgleda, hvataju onoga što je nevažno, a ono što je vrlo bitno ostavljaju u zapećku. To bi trebao biti veliki interes države jer u pitanju je 50.000 do 60.000 ljudi, u pitanju su veliki novci. To Republika Hrvatska ne bi mogla ni isplatiti, ali nije to ni bitno, važno je da se utvrdi kako nam je netko dužan.“ Pitanja koja danas opterećuju odnose BiH i Hrvatske bila su dogovorena prije smrti bivšeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana i na njima treba najprije insistirati, smatra bivši veleposlanik BiH u Hrvatskoj tvrdi Hasan Muratović. „Mnogo su važnija pitanja reguliranja imovinsko - pravnih odnosa. Taj ugovor je također bio potpisan pred samu Tuđmanovu smrt i trebao ga je samo ratificirati Parlament Hrvatske. Zatim, još nijedna zemlja ni sa jednom drugom zemljom nastalom od bivše Jugoslavije nije potpisala ugovor o granicama. Ključno je pitanje Ploče i Neum, ali to je pitanje potpuno regulirano u Daytonskom sporazumu i za njega nije ni potreban nikakav dodatan ugovor“, rekao je Muratović. Ljudske priče koje stoje na putu dobrosusjedskih odnosa jesu i one 40.000 izbjeglih Srba iz Hrvatske koji žive u RS-u, te bi, pored pitanja granica, oni trebali biti u vrhu interesovanja, kaže bivši ministar vanjskih poslova BiH, smatra Mladen Ivanić. „Pitanje koje objetivno jeste problematično je pitanje stanovnika Hrvatske koji su sad postali građani BiH, prije svega Srba koji su napustili taj prostor, koji su mijenjali svoje stanove, koji su izgubili stanove ovdje zahvaljujući odlukama OHR-a, a izgubili su i tamo jer su u međuvremenu ti stanovi privatizovani, prodavani, a istekao je rok prigovora koji je po hrvatskim zakonima mogao da se donese. Rješenja koja je Hrvatska ponudila - da se dobiju stanovi, ali da se u njima živi pet, čini mi se, godina - su takva da mnoge Srbe praktično dovodi u poziciju da su izgubili i svoju imovinu tamo“, izjavio je Ivanić. S druge strane premijer Republike Hrvatske Ivo Sanader prvorazrednim hrvatskim državnim interesom smatra status Hrvata u BiH kojima se, kako je naveo, malo po malo ukida ravnopravnost. No, Silajdžić kaže kako su na sceni sve moguće tehnike odgađanja rješavanja problema s Hrvatskom, a pitanje Hrvata, kao i svih drugih naroda, je pitanje BiH, te se ne može vezati s drugima: „Položaj Hrvata, Bošnjaka, Srba i ostalih u BiH je stvar BiH. Ovo o čemu mi govorimo je interes BiH u odnosima sa Republikom Hrvatskom. To su dvije potpuno različite stvari.“ Mladen Ivanić ukazuje i na još jedan problem koji je samo bosanskohercegovački: „Prvo, mislim kako BiH nema jedinstvene stavove tim povodom. Vi znate kako ima unutar BiH razlika. Evo, recimo, oko mosta - imate političare iz reda hrvatskog naroda koji nemaju uopće bilo kakvih primjedbi vezano za izgradnju tog mosta, kao što imate Bošnjake koji su dominantno protiv, a Srbe koji su neutralni. Prema tome, ne treba biti nekorektan pa optuživati samo Hrvatsku. Prvo treba jasno definirati bh. politiku, a to je veoma, veoma teško.“ Mišljenje dijeli i potpredsjednik HDZ 1990. i član Parlamenta BiH Martin Raguž: „Postoji puno stvari koje u BiH treba riješiti, a ne izvoziti ih susjedima ili bilo kom. Činjenica je kako ističe vrijeme svim onima koji bi ta neka unutarnja pitanja prebacivali na vanjsko-politički plan, tako da očekujem, nakon lokalnih izbora i tu pred - sjednicu međudržavnog vijeća, dinamiziranje tih pitanja.“ Za BiH i Hrvatsku trenutno su, pored granice na moru, upitna i razgraničenja na Uni, kao i rješenje vanjskotrgovinskog debalansa. Pincom |