Globalno zatopljenje može izazvati više od 500.000 smrti u 2050. godini u svijetu zbog promjena u prehrani, prenapučenosti i pada poljoprivredne proizvodnje, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Lancet.
Kako prenosi Hina, ta je studija prva koja je proučavala učinak klimatskih promjena na režim prehrane i tjelesnu težinu ljudi te broj smrti koji bi time rezultirao u 155 zemalja u 2050. godini.
Globalno zatopljenje izaziva ekstremne meteorološke promjene kao što su olujne kiše ili suše, a njihove su posljedice razorne za poljoprivredne prinose. Ako se ne poduzme nikakva mjera u cilju smanjenja emisija s učinkom staklenika, promjena klime mogla bi za trećinu smanjiti rast količina hrane od danas do 2050. godine.
Za pojedinca to će značiti prosječno 3,2 posto manje hrane na raspolaganju, 4 posto manjeg unosa voća i povrća te 0,7 posto manjeg unosa crvenog mesa u odnosu na 2010. “Te bi promjene mogle izazvati oko 529.000 dodatnih smrti 2050. Smanjen unos voća i povrća može izazvati dvaput veću smrtnost nego pothranjenost”, ocjenjuju stručnjaci.
Ako se te klimatske promjene ne bi dogodile, količina raspoložive hrane i konzumacija te hrane spriječila bi 1,9 milijuna smrti. Najpogođenije zemlje bit će one s niskim ili prosječnim prihodima, uglavnom na zapadnom Pacifiku (264.000 smrti) i jugoistoku Azije (164.000 smrti). Jugoistočna Azija i Afrika bit će područja s najvećim brojem smrti odrasle populacije zbog nedovoljne težine. Ako se takav scenarij ostvari gotovo tri četvrtine smrtnosti dogodilo bi se u Kini s 248.000 te u Indiji sa 136.000 smrti.
Smanjenje emisija s učinkom staklenika moglo bi smanjiti broj mrtvih u rasponu od 29 do 71 posto.
