U Službenim novinama Federacije BiH jučer je objavljen novi Zakon o radu FBiH koji će stupiti na snagu osam dana od dana objavljivanja, odnosno 14. travnja.
Zakon o radu FBiH usvojen je u Domu naroda Parlamenta FBiH 31. ožujka ove godine i to nakon što je Ustavni sud FBiH stavio van snage ranije usvojeni zakon, piše Klix.ba.
Podsjećamo, na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH koja je održana 30. srpnja prošle godine usvojen je Zakon o radu. Ubrzo nakon toga izaslanici SDP-a BiH, DF-a i Naše stranke pokrenuli su pred Ustavnim sudom Federacije BiH spor u vezi s procedurom usvajanja Zakona o radu. Ustavni sud FBiH u veljači donio je presudu u kojoj stoji da je Zakon o radu ovog entiteta donesen suprotno Ustavu FBiH i Poslovniku o radu te je time stavljen van snage.
Zakon o radu stavljen je ponovno na dnevni red sjednice koja je održana 31. ožujka 2016. godine kada je konačno i usvojen.
Ovim zakonom regulirano je da menadžerski ugovor ne prerasta u ugovor na neodređeno vrijeme nakon tri godine, da direktori svoju funkciju mogu obavljati i bez zasnivanja radnog odnosa i da je utvrđena zabrana izravne i neizravne i diskriminacije, uznemiravanja i mobinga te naknada štete.
Zakon je precizirao i da u slučaju spora, radnik nije obvezan dokazivati diskriminaciju, već samo argumentirati sumnju, a prvi put uveden je i dio plaće za radni učinak.
Novim zakonom definirano je i da ako ugovor o radu nije zaključen u pismenoj formi, smatra se da je radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, da se ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za razdoblje duže od tri godine, a njime su prvi put definirani i neporavdani razlozi za otkaz.
Također, radni tjedan skraćen je na 48 sati i prekovremeni rad nije dozvoljen maloljetnim radnicima, trudnicama, majkama djece do tri godine života, samohranim roditeljima i tako dalje.
Zakonom je precizirano i da poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova. te da je obvezan voditi evidenciju o radnom vremenu, uključujući prekovremeni rad, što će omogućiti pravedniju naplatu rada.
Definirano je i da najduže trajanje godišnjeg odmora je najmanje 20, najviše 30 dana, što pogađa isključivo javni sektor, a propisano je i da se važeći kolektivni ugovori moraju uskladiti s novim zakonom o radu u roku od 120 dana od dana njegovog stupanja na snagu.
