U svibnju 2015. Hrvatska je nakon dugih šest godina službeno izašla iz recesije i sada BDP polako raste. Zvuči ohrabrujuće, no ako se pogleda malo dalje, u ne tako davnu prošlost, ali i u budućnost, nema previše mjesta optimizmu. Stanje stvari mladi poduzetnik Mate Rimac dočarao je samo jednim grafom.
Očekivanja HNB-a, Vlade, Europske komisije, ali i raznih analitičara govore da bi u 2016. rast BDP-a mogao iznositi od 1,5 do 2 posto. Naravno, najoptimističniji su u Banskim dvorima. S obzirom na prošle godine brojke zvuče ohrabrujuće, no ako ih pogledamo u kontekstu drugih zemalja iz našeg okruženja, onda se ne možemo previše veseliti jer znamo da su se oni počeli puno ranije oporavljati od globalne ekonomske krize koja je protresla svijet. Piše Net.hr.
Ako pogledamo malo dalje, u bližu povijest, onda se čini da smo potratili 20 godina. To je samo jednim grafom dočarao mladi poduzetnik iz Svete Nedelje Mato Rimac, kada ga je prije nekoliko dana objavio na svom Facebook profilu. Graf pokazuje da se Hrvatska nije s mjesta pomakla u posljednjih četvrt stojeća te da jako zaostaje u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, a pogotovo u usporedbi s Poljskom.
Riječ je o grafu koji je poslužio analitičaru Svjetske banke dok je pisao o strelovitom rastu poljske ekonomije. Dok je u usporedbi s 1989. godinom Hrvatska u minusu, od te godine do 2013. BDP Poljske je udvostručen.
“Imamo Hrvatsku” i “Jbt pa ovi svi idu u kontra smjeru, jedino mi junačine znamo pravi smjer”, samo su neki od ironičnih komentara na popularnoj društvenoj mreži.
Obeshrabrujući pogled unaprijed
Što se tiče budućnosti, nimalo ne možemo biti optimisti. Nedavno je guverner Boris Vujčić izjavio da “BDP raste na zdravim osnovama, ali nužne su reforme u svim sektorima”. Tim reformama još se nitko ne bavi.
Kada su u pitanju dugoročne prognoze, stvari ne stoje nimalo bajno, upozorio je to upravo Vujčić u listopadu prošle godine kada se pozvao na prognoze Europske komisije.
Naime, i Europska komisija ocjenjuje da, uz Sloveniju i Litvu, Hrvatska ima najlošije izglede rasta u dugome roku. Iako se na prvi pogled razlike među zemljama čine malima, valja reći kako se kroz vrijeme one kumuliraju pa bi se do 2040. razlika u životnom standardu između Hrvatske i najuspješnijih zemalja iz promatrane skupine mogla gotovo udvostručiti. U pozadini takvih kretanja nalazi se niska stopa zaposlenosti, koja je u Hrvatskoj nakon Grčke najniža u Uniji, kao i vrlo nizak rast produktivnosti rada. Uzme li se u obzir i ubrzano starenje stanovništva, koje negativno utječe na veličinu populacije sposobne za rad, jasno je kako hrvatska perspektiva rasta trenutačno nije dobra”, izrekao je Vujčić na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije koja je održana u Rovinju.
