Iako su u hrvatskim srednjim školama etika i školski vjeronauk izborni predmeti pa bi, logikom stvari, o pohađanju nastave jednog ili drugog učenici trebali sami donijeti odluku, u mnogim sredinama nije baš tako. Učenici su skupa s roditeljima izloženi pritisku s oltara da ‘izaberu’ vjeronauk.
Primjera za to ima mnogo i domaći mediji o njima, s vremena na vrijeme, pišu već desetak i više godina. Redakciji Net.hr-a ovih dana obratilo se dvoje roditelja srednjoškolaca iz dva različita dijela Hrvatske upozoravajući na pritiske i ne baš ni uvijene ucjene župnika kada je u pitanju odabir izbornog predmeta. Prvi je primjer iz Ivanske pored Čazme, a drugi iz Slavonskog Broda no oba su u suštini ista. I, naravno, u oba slučaja roditelji koji su nam se obratili željeli su ostati neimenovani jer je, eto, riječ o malim sredinama u kojima ljudi strahuju od posljedica. Piše Net.hr.
“Prevarili ste i mene i Boga”
U Ivanskoj je mjesni župnik Marijan Pavlović prošloga mjeseca pismima opomenuo roditelje djece koja su “prestala nakon svete pričesti dolaziti na mise” počnu to činititi te ih usto upozorio da im djeca, ako umjesto školskog vjeronauka budu pohađala nastavu etike, neće moći biti ni krsni ni firmani kumovi. Župnikovo pismo prenosimo u cijelosti.
“Dragi roditelji i djeco! Podsjećam vas da ste kod prve svete pričesti vašeg djeteta obećali da ćete i vi i vaše dijete dolaziti na sv. Misu, primati sv. Sakramente. To isto su obećala i vaša djeca. Sve je ostalo na obećanju. Prevarili ste i mene i Boga kojima ste dali obećanje. Ove 2016. godine pročitao sam na misama proglas naših hrvatskih biskupa u kojima oni zahtijevaju od nas župnika da ne puštamo primanje sv. Sakrament potvrde djeci koja ne idu na školski vjernauk i koja ne idu na sv. Misu i da ne mogu biti ni krsni, ni firmani kumovi oni koji u srednjoj školi upišu umjesto vjeronauka etiku. Ovu opomenu shvatite ozbiljno i od ove školske godine redovito dolazite na misu i primajte sakramente. U nadi da će se to i dogoditi srdačno va u Kristu pozdravljam”, napisao je u kolovozu, uoči početka školske godine, župnik Marijan Pavlović.
“Ništa ne pitajte, to se mora!”
Primjer iz Ivanske potkrjepljuje i dodatno pojašnjava onaj iz Slavonskog Broda. Naime, našoj redakciji obratio se zabrinuti roditelj jedne djevojčice iz okolice Slavonskog Broda čija je kći, kako piše, prilikom upisa u srednju školu, Opću gimnaziju u Slavonskom Brodu, odabrala kao izborni predmet etiku, a ne vjeronauk.
“No, kada smo došli na upis profesori su nas upozorili na činjenicu da to ‘nije dopušteno’ ukoliko učenica nije primila sakrament Duha svetoga ili krizmu. Bio sam sav u šoku, kako je takvo što moguće, ali su mi profesori objasnili da zbog odluke biskupa djeca koja ne slušaju školski vjeronauk ne mogu primiti sakrament svete krizme. Ja sam bio u šoku, bijesan, jer se radi o školskom vjeronauku, a ne crkvenom vjeronauku i pitao sam kako je takvo što moguće, na što mi je profesor samo odogovorio: ‘Ništa ne pitajte, to se mora'”, napisao je roditelj djevojčice iz okolice Slaovnskog broda.
Potom se, kaže, malo raspitivao i zaključio sljedeće: “Shvatio sam da su svi svećenici u Slavoniji, u svim župama, pomaknuli sakrament svete krizme sa sedmog i osmog razreda, kada se oduvijek primala krizma, na drugi ili treći razred srednje škole. I onda sam shvatio da je to napravljeno samo kako bi prisilili djecu da ne slušaju etiku u srednjim školama i da redovno dolaze u crkvu jer puno djece prestane ići u crkvu nakon krizme.”
Bezuvjetno pohađanje oba vjeronauka
Iako je u oba slučaja riječ o malim sredinama, odnosno župama, naputak je shodno crkvenoj hijerarhiji stigao odozgo. Uostalom, i sam župnik iz Ivanske to potvrđuje u svom ‘prijetećem’ pismu kada kaže kako je na misama čitao “proglas naših hrvatskih biskupa u kojima oni zahtijevaju od nas župnika da ne puštamo primanje sv. Sakrament potvrde djeci koja ne idu na školski vjernauk i koja ne idu na sv. Misu”.
Žele li, dakle, učenici (i njihovi roditelji) koji su pripadnici Katoličke crkve biti krizmani, moraju bezvjetno pohađati oba vjeronauka – i crkveni i školski, iako je potonji u srednjoj školi na popisu izbornih predmeta.
Spomenuti primjeri su svježi, ali čitava stvar nije nova jer se već prostim ‘guglanjem’ može naići na tekstove iz domaćih medija stare i desetak godina koji su varijacija na istu temu.
Primjerice, Slobodna Dalmacija je u lipnju 2013. godine pisala o “svećeničkoj ofenzivi pred upise u srednje škole” navodeći kako “župnici i svećenici ovih dana intenzivno, nerijetko i s oltara, pozivaju da se u srednjoj školi opredijele za vjeronauk, a ne za etiku. Pojedini svećenici tvrde da je to i stav Crkve, odnosno da imaju potporu biskupa, a ističe se i kako je vjeronauk, a ne etika, izbor svakoga pravog kršćanina”.
Župnici ne pristaju na ‘krivi’ izbor
No, splitski je dnevnik i pet godina ranije, u travnju 2008. godine, objavio sličan tekst pod naslovom ‘Tko u školi pohađa etiku, a ne vjeronauk, ne može biti kum’ . U njemu se, među ostalim, prenosi pismo jednog čitatelja upućenog Glasu koncila u kojem je napisao sljedeće: “Moja kći ide u IV. razred gimnazije i pozvana je za kumu. Budući da je kroz pripreme za svoju krizmu kao i u osnovnoj školi imala vjeronauk, smatrali smo da je poželjno u gimnaziji pohađati etiku radi proširenja njezinih vidika i stjecanja novih spoznaja. No, lokalni župnik odbija prihvatiti za krizmane kumove sve one koji u srednjoj školi pohađaju etiku”.
Gotovo identičnu priču objavio je i Dubrovački tjednik u listopadu 2014. godine pozivajući se na priču roditelja čije je dijete izabralo etiku kao izborni predmet, da bi im potom “u crkvi rekli da se neće moći krizmati ako ne odabere vjeronauk”.
“U skladu s voljom roditelja ili skrbnika…”
Valja reći da je vjeronauk izborni predmet u školama, ali da njegova ‘izbornost’ nije kao drugih izbornih predmeta kako piše vjeronauk.hr , portal Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi vjeronauk.hr. Naime, Ugovorom Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture, u 1. članku piše kako se “Republika Hrvatska (…) obvezuje da će, u sklopu školskog plana i programa i u skladu s voljom roditelja ili skrbnika, jamčiti nastavu katoličkog vjeronauka u svim javnim osnovnim i srednjim školma (…), kao obvezatnog predmeta za one koji ga izaberu, pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta”.
“Drugim riječima, izbornost katoličkog vjeronauka jasno kaže da je vjeronauk izborni predmet, ali da se ta izbornost ne odnosi na školu nego na roditelje i učenike. Škola ne može ne ponuditi vjeronauk kao izborni predmet. Isto tako, nastavu vjeronauka mora izvoditi pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava svih drugih obveznih predmeta”, piše vjeronauk.hr.
