Hrvatska je, nakon puno muke, postala dio Europske unije, pa njezini građani konačno u nekim zapadnim zemljama mogu bez ikakvih ograničenja konkurirati za posao.
Jedna od takvih je i Njemačka, gdje se naši radnici više ne trebaju skrivati od inspektora rada, već potpuno ravnopravno traže posao u onim branšama gdje manjka potrebnog kadra. Njemačkoj, čije se gospodarstvo nakon recesije probudilo, u ovom trenutku nedostaje čak 655 tisuća radnika! Piše Slobodna Dalmacija.
Dug je popis zanimanja koja se traže u Europi. U prvom redu to su građevinari: zidari, armirači, monteri, elektroinstalateri, plinoinstalateri, vodoinstalateri, cjevari, keramičari, tesari. Slijede strojari: zavarivači, bravari, elektrotehničari, limari, glodači i tokari.
Sve više su traženi i vozači kamiona, autobusa i radnih strojeva, kao i njegovatelji, kuhari, konobari i mesari, medicinske sestre, te visokokvalificirana radna snaga - informatičari, liječnici, inženjeri...
Uostalom, to što je Njemačka primila više od milijun izbjeglica nije bilo očito motivirano tek humanitarnim razlozima - njezino gospodarstvo treba radnu snagu koja bi ga pogonila naprijed, o čemu govori podatak da je stopa nezaposlenosti samo šest posto, a BDP je prošle godine premašio nevjerojatnih tri milijarde eura.
Broj nezaposlenih u Njemačkoj u svibnju ove godine iznosio je 2,66 milijuna, što je 80 tisuća manje u odnosu na mjesec dana ranije, odnosno 98 tisuća ljudi manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Očito, njemački se stroj dobro zahuktao, a najveće europsko gospodarstvo raste brže i od najoptimističnijih prognoza.
- Natječaji za dobivanje posla u Njemačkoj otvoreni su non-stop. Posao u inozemstvu traže ljudi različite dobi i radnog iskustva, no najviše je onih preko pedeset godina. Među ostalim, razlog tomu je i što nakon pet godina rada u Njemačkoj imate pravo na mirovinu od tristo eura, a za svaku dodatnu godinu još šezdeset eura. Neki zapravo ciljano odrade tih pet godina i vrate se kući - kaže Nives Kvesić, direktorica tvrtke "Decro usluge" iz Zagreba.
Tako pedesetogodišnjak, koji danas ode na rad u Njemačku, jer je, recimo, poduzeće u kojem je radio otišlo u stečaj ili je samo nezadovoljan plaćom i/li uvjetima rada, do šezdeset i pete može zaraditi mirovinu od 900 eura.
- Njoj se, naravno, onda pribraja i hrvatska mirovina, i to je zaista ljudima jedan veliki motiv za rad u inozemstvu. Slično je i s dječjim doplatkom. On je zajamčen djeci čiji roditelj ili roditelji rade u Njemačkoj, a onoj koja već primaju doplatak ovdje, a njihovi rade vani, isplaćuje se razlika do visine njemačkog doplatka, a koji je, naravno, puno veći nego onaj u Hrvatskoj - objašnjava Nives Kvesić i dodaje da njemačke tvrtke s kojima firma kojoj je na čelu ima ugovor preferiraju strukovna zanimanja.
Što se zapošljavanja u prekomorskim zemljama tiče, a tu se svakako najviše spominje Kanada, Kvesić veli da je najveći problem s dobivanjem radnih viza.
- Njih se jako dugo čeka, što se zna otegnuti i na par mjeseci. S druge strane, da biste počeli život u Kanadi, koja je sama po sebi jako skupa zemlja, treba vam dosta novca.
Inače, na internetu je more agencija koje nude zapošljavanje u Njemačkoj i drugim europskim zemljama, iako taj posao rade ilegalno. Može ih se prepoznati po tome što za posredovanje pri zapošljavanju traže od kandidata za posao proviziju od njegove prve plaće.
Kod agencija koje posluju sukladno zakonu i koje su dobile sve potrebne dozvole Ministarstva rada, usluge posredovanja pri zapošljavanju agenciji isključivo plaća poslodavac, a ne radnik koji je dobio posao.
Godine 2015. u Njemačku je doselilo 50.628 hrvatskih državljana, a istodobno je njih 12.918 iselilo. Krajem 2015. u Njemačkoj je živjelo 297.895 državljana RH, izjavio je glasnogovornik Saveznog ureda za statistiku Günter Brückner, pa ispada da su tamo gotovo "jedan Split i okolica".
A, što se same Dalmacije tiče, odlazak u inozemstvo nije masovan kao, recimo, u Slavoniji, a i do prave brojke onih koji bi preko granice trbuhom za kruhom - jako je teško doći.
- Radi se o tome da dobar dio ljudi ovdje ne odjavi prebivalište, i onda su oni formalno kući, a stvarno žive i rade u inozemstvu. S druge strane, od izbora do izbora s brojem građana koji su iselili iz Hrvatske zbog posla se manipulira u dnevnopolitičke svrhe, jer je javnost vrlo osjetljiva na tu vrstu problema. Što se Dalmacije tiče, mi smo tu opet specifični u odnosu na ostatak Hrvatske jer imamo turizam koji nas očito spašava. Ugostiteljstvo, iznajmljivanje, sve što je vezano uz turizam, Dalmatincima daje priliku da zarade pa radije ostaju doma.
- U pitanju su i sociološki razlozi: mi smo vezani uz naše kuće, obitelj, imanje, pa nerado selimo i u druge dijelove Hrvatske, tako da masovnog odlaska u inozemstvo iz Dalmacije, kao što je slučaj u Slavoniji, sigurno nema. Doduše, nešto je ljudi iz Zagore pronašlo posao vani, ali ništa više ni manje nego što se u tom dijelu Dalmacije radilo i prije - kaže Vesna Friedl, direktorica u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Split, i dodaje da je razlog tomu što Dalmatinci biraju ostanak kod kuće i taj što se, nažalost, dobar dio naše ekonomije i dalje odvija u sivoj zoni.
- I to daje mogućnost ljudima da zarade, iako ta zarada nije statistički vidljiva, pa onda imate apsurdnu situaciju da poslodavci uzmu radnika danas, a on im već preksutra kaže da više neće dolaziti na posao jer mu se jednostavno ne sviđa. S druge strane, koliko to mi ne želimo često sami sebi priznati, Hrvatska je u velikoj mjeri socijalna država, koja i dalje prilično pomaže egzistencijalno ugroženim kategorijama stanovništva, naravno, u skladu sa svojim mogućnostima.
Točan podatak onih koji su napustili Hrvatsku od primanja naše zemlje u EU jako je teško saznati. Prvi razlog smo spomenuli, dobar dio ljudi Hrvatsku napušta bez posrednika u zapošljavanju i takvi često ne odjavljuju prebivalište ili vani rade samo sezonski.
Dalje, nelegalne agencije za posredovanje pri zapošljavanju ne šalju kvartalno podatke Ministarstvu rada - Odsjeku za agencije u posredovanju i zapošljavanju radnika; kao što to redovito čine one legalne, koje svakog kvartala - razvrstano prema dobi, spolu, godinama i zanimanjima - izvještavaju koliko je građana otišlo tamo gdje sunce tuđeg neba ne grije kao naše, ali su zato džepovi puniji.
