Iako se o tome gotovo i ne govori, svijetu uskoro prijeti katastrofa globalnih razmjera. Prema podacima koje je objavila američka humanitarna agencija Fews Net, gladnih je danas rekordan broj.
– Globalna glad trenutačno je na najvišoj razini u posljednjih nekoliko desetljeća. Hitnu pomoć u hrani treba najmanje 70 milijuna ljudi diljem svijeta – objavila je agencija. Piše Večernji list.
Najviše gladnih koji su doslovno na rubu umiranja koncentrirano je u četiri zemlje – Nigeriji, Somaliji, Južnom Sudanu i Jemenu. Sve četiri zemlje vode se kao “propale države” u kojima se vode sukobi većeg ili manjeg intenziteta.
Glad u Nigeriji, inače zemlji bogatoj naftom, posebno je izražena na sjeveru, u područjima u kojima je islamistička teroristička organizacija Boko Haram vrlo aktivna. Južni Sudan, jedna od najsiromašnijih država, još od stjecanja nezavisnosti prije nekoliko godina nije stala na noge i ne može prehraniti svoje stanovništvo.
Kolika je ondje bijeda govori i to da je u toj zemlji asfaltirano samo nekoliko desetaka kilometara cesta, dok ostala infrastruktura ne postoji, a kamoli organizirana pomoć u hrani stanovništvu u provinciji koja se mahom nalazi u pustinji.
Jemen je u sličnoj situaciji, s time da situaciju dodatno pogoršava žestoki rat koji se vodi između šijita i sunita, uz vojnu intervenciju Saudijske Arabije. Somalija pak neprestano balansira na rubu gladi, a situacija je ove godine posebno kritična.
Takva težina problema u kombinaciji s nepovoljnim geografskim položajem područja u kojima je situacija najkritičnija nije viđena već nekoliko desetljeća, stoji u izvješću Fews Neta.
Inače, stanovništvo u čak 45 zemalja ugroženo je pomanjkanjem hrane i ne može se samo prehraniti bez pomoći svijeta. Posljednji put takva je situacija bila sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je u Londonu organiziran i humanitarni rock-koncert Live Band Aid kako bi se ljude širom svijeta osvijestilo o tada gorućem problemu planeta.
Veliki su problem i suše koje već neko vrijeme pogađaju neke od najugroženijih zemalja poput Malavija. Dodatni uzrok gladi je i utjecaj klimatskih promjena i El Niña, toplinskog poremećaja na Pacifiku koji karakteriziraju neuobičajeno niske temperature u ekvatorskom dijelu Tihog oceana.
Uza sve to, sa strepnjom se prate i događaji na svjetskoj političkoj sceni jer bi financiranje humanitarnih organizacija koje se bore protiv gladi uskoro moglo biti dijelom ukinuto. Prema svemu sudeći, svijetu tijekom 2017. predstoji borba protiv gladi, no ovaj put humanitarni koncerti neće biti dovoljni.
