Kako se svemir pod utjecajem tamne energije širi, tako se objekti u njemu, zvijezde, klasteri i galaksije, uglavnom udaljavaju od nas. No u ovom pravilu postoje iznimke.
Na manjim udaljenostima privlačna sila gravitacije snažnija je od sile širenja pa postoje područja koja stagniraju ili se zgušnjavaju, a u njima i tijela koja prema nama jure velikim brzinama.
Kako znamo približava li se neko tijelo ili udaljava? Kada se neki objekt udaljava, valna dužina svjetlosti koja s njega stiže razvlači se i produžava pa se pomiče prema crvenom dijelu spektra. Kada nam se objekt približava, njegova se valna dužina skraćuje i pomiče prema plavom dijelu spektra. Ova pojava, poznata kao Dopplerov efekt, može se primijetiti i prilikom prolaska vozila hitne pomoći – kada nam se približava, njegova sirena ima viši zvuk, a kada se udaljava, niži.
U spomenute iznimke od ekspanzije svemira spada tzv. Lokalna skupina, grozd koji uključuje više od 54 obližnje galaksije među kojima se posebno ističu dvije velike - susjedna Andromeda i naša Mliječna staza. Najveći član Lokalne skupine, Andromeda čak nam se približava, i to prosječnom brzinom od oko 300 km u sekundi.
Artiljerija gigantske crne rupe
No znanstvenici su nedavno otkrili grozd zvijezda izvan Lokalne skupine koji nam stiže rekordno velikom brzinom od 1.026 km u sekundi. Uređaji su ranije znali bilježiti i veće plave pomake kada bi neka zvijezda eksplodirala i izbacila svoje materijale prema nama, međutim nikada nisu utvrdili da se neka zvijezda, klaster ili pak galaksija cijela kreće tako brzo prema nama.
U novoj studiji predstavljenoj u časopisu The Astrophysical Journal Letters astronom Nelson Caldwell i njegovi suradnici iz Centra za astrofiziku Harvard–Smithsonian mjerili su Dopplerov pomak u nakupini zvijezda oko goleme eliptične galaksije M87 udaljene 54 milijuna svjetlosnih godina u zviježđu Djevice. U središtu te galaksije smještena je golema crna rupa oko tisuću puta veća od naše. Njezina je masa šest do sedam milijardi puta veće od Sunčeve.
Astronomi su 2005. otkrili da je crna rupa u središtu Mliječne staze lansirala superbrzu zvijezdu. Prema teoriji koja je predstavljena još dva desetljeća ranije kada binarni sustav priđe blizu crnoj rupi jedna zvijezda upadne u nju pa sustav gubi golemu količinu energije. Prema zakonu o očuvanju energije, 'zauzvrat' druga zvijezda dobiva golemo ubrzanje.
U slučaju galaksije M87 na djelu je malo drugačiji scenarij. U njezinu središtu ranije su mogle postojati dvije crne rupe koje su kružile jedna oko druge. Kada im se nakupina zvijezda previše približila, one su je mogle odbaciti. Gravitacija nakupine malo je smanjila razdaljinu između crnih rupa. Time se smanjila njihova orbitalna energija, ali se zauzvrat povećala energija klastera zvijezda. Budući da su lansirane u našem smjeru, zvijezde pokazuju jak plavi pomak unatoč tome što se cijela galaksija udaljava od nas s crvenim pomakom od 1.307 km u sekundi.
Tportal
