Imaju li ledenjaci budućnost? Koji su glavni argumenti klimatskih skeptika i paničara? Što će otapanje značiti za ljude koji žive u tim područjima? To su neka od pitanja postavljenih u dokumentarnoj seriji "Ledeni planet: Grenland – putovanje ispod leda".
U dokumentarcu se prati rad stručnjaka iz Laboratorija za glaciologiju i okolišnu geofiziku te drugih američkih i međunarodnih znanstvenika na ekspedicijama do najviših meteoroloških postaja u Europi i svijetu. Piše Slobodna Dalmacija.
Na Grenlandu je prošlog ljeta bilo čak 2,3 stupnja Celzijeva toplije od prosjeka tijekom prethodnih 35 godina. Istraživač Jason Box objasnio je za dansku novinsku agenciju Ritzau kako se prošle godine pojačano otapanje leda na Grenlandu primijetilo još u proljeće. Danski meteorološki institut naveo je kao direktnu posljedicu zatopljavanja odlamanje sante leda površine čak 95 četvornih kilometara.
Od čelnika Udruge "Eko Kvarner" Vjerana Piršića čujemo kako su "skeptični ljudi koji ignoriraju dokaze".
– Kada govorimo o ovoj temi, onda treba započeti od Međunarodnog panela o klimatskim promjenama – IPCC-a, koji je izradio iznimno precizne matematičko-meteorološke modele. Tu se veoma jasno pokazalo da su recentne već započete klimatske promjene rezultat dominantnog utjecaja čovječanstva, a vrlo su jasno predviđeni i mogući scenariji. U tim scenarijima otapanje polarnih kapa leda i velikih ledenjaka, koji hrane većinu velikih azijskih rijeka, vodi u katastrofu – upozorava ekolog.
Naš sugovornik ukazuje kako za to postoji nekoliko razloga, a to se najprije odnosi na podizanje razine mora, o čemu kod nas vrlo autoritativno i kvalitetno govori profesor Ivica Orlić.
Ključno je da čak i relativno mala dizanja razine mora dovode do katastrofalnih rezultata, pa je, na primjer, moguća salinizacija delte Neretve. Drugo, nestanak napajanja velikih rijeka, pogotovo u Aziji, dovela bi do velike gladi, ali i mnogih ratova u toj nestabilnoj regiji. I treće, promjena saliniteta mora, do koje bi došlo s otapanjem ledenih polarnih kapa, bitno bi ugrozila veoma važne morske struje. Konkretno, mnogi znanstvenici tvrde da bi otapanje Grenlanda nepovratno promijenilo za nas u Europi izuzetno važnu Golfsku struju, s posljedičnim katastrofalnim posljedicama u zapadnoj Europi – ističe čelnik ekološke udruge.
Znanstvenici su, prema profesoru Orliću, vrlo jasno precizirali sasvim izvjesne štete koje bi imali na Jadranu od klimatskih promjena i otapanja ledenjaka.
– Bitno je reći da, osim klimatski uvjetovanog povišenja razine mora, imamo i geološki problem, a to je da naša obala tone otprilike jedan metar na tisuću godina. To znači da će sinergija ili kumulativni efekt klimatskih i geoloških faktora kod nas izazvati dodatne probleme kao što su salinizacija poljoprivrednih površina, odnosno dublji prodor morske vode, pogotovo u delti Neretve. Tu je i problem s kanalizacijom, pogotovo u starijim sustavima, ali i klasične poplave koje se sve češće događaju osobito na sjevernom Jadranu – rekao je ekolog.
Globalno smanjenje bijelih površina ledenjaka i polarnih kapa prouzročit će, kazao je, veće količine apsorpcije sunčevih zraka na planetu, što će neizbježno dovesti do dodatnog zagrijavanja planeta. Bijela boja, naime, odbija svjetlost, pa i zagrijavanje.
– Grenland je u svemu ovome izuzetno bitan zbog najmanje dva razloga. Kao prvo, relativno je blizu i na njemu se lako provodi istraživanje, tako da se znanstvene spoznaje na Grenlandu mogu brzo i jednostavno verificirati s terenskim radom u praksi.
Jednostavno se, dakle, može provjeriti otapa li se led zaista lako kao što je predviđeno. Kao drugo, očekivano topljenje velike mase leda s Grenlanda direktno će utjecati na Golfsku struju. Ona prolazi neposredno ispod Grenlanda – naglasio je Piršić.
