I danas velik dio hrvatske javnosti zamjera državi, odnosno Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, isplatu mirovina pripadnicima bivše Jugoslavenske narodne armije i sudionicima Narodnooslobodilačkog rata.
Hrvatska je, prema podatcima s kraja 2016. godine, isplaćivala oko 23.600 mirovina na temelju sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu, na bilo kojoj strani i u bilo kojoj vojsci, piše Glas Slavonije.
Naime, na osnovi važećih zakona, osobama kojima je prestalo svojstvo vojne osobe u bivšoj JNA do 31. prosinca 1991. i koje su imale prebivalište u Hrvatskoj, a kojima je Zajednica vojnih osiguranika u Beogradu obustavila isplatu mirovine i nisu se ogriješile u kaznene propise RH preuzeta je isplata mirovine u visini 63,22 posto od mirovine koju su ti korisnici imali u prosincu 1991. godine.
Zavod u svojim evidencijama nema podatak o mirovinskom stažu za ovu kategoriju korisnika mirovina, niti je od Zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika u Beogradu preuzeta evidencija o mirovinskom stažu pripadnika bivše JNA.
Hrvatska isplaćuje mirovine i pripadnicima Hrvatske domovinske vojske (domobrani, Ustaška vojnica te Oružnica NDH te bivši žandari od 1941. do 1945. godine), a i njih je, kao i “vojnih lica JNA” iz dana u dan sve manje na listama za isplatu mirovina.
Naime, prema podatcima HZMO-a, u samo godinu dana, od 31. prosinca 2015. do 31. prosinca 2016. broj bivših domobrana koji su primali mirovinu iz proračuna RH smanjio se za 1120 i početkom 2017. mjesečna mirovina u prosječnom iznosu od 2270 kuna isplaćivala se za njih 7011.
Broj pripadnika bivše JNA u tom se razdoblju smanjio za 586 te ih mirovinu sada prima još 7194 u prosječnom iznosu od oko 3000 kuna. Sudionika Narodnooslobodilačkog rata znatno je više - 15.726 (2247 manje nego krajem 2015.), a njihova prosječna mirovina koju isplaćuje RH iznosi 2660 kuna mjesečno.
Procjena je da se od tih 15.726 mirovina koje se isplaćuju na temelju sudjelovanja u NOR-u samo oko 6300 mirovina isplaćuje živućim borcima, a od tog broja ih oko polovina prima uvećane takozvane boračke mirovine. Krajem 2016. godine Hrvatska je isplaćivala 3155 starosnih mirovina s boračkim dodatkom. Riječ je o ljudima koji su nakon rata radili i ostvarili radni staž koji im je donio malu mirovinu. Ona se dopunjava s tim ratnim bonusom. Prosječan iznos takve starosne mirovine iznosi 3373 kune.
Unuci partizana
Preostalih gotovo 11 tisuća mirovina odnosi se na obiteljske mirovine, odnosno primaju ih uglavnom supruge preminulih NOB-ovaca. Supruga koja naslijedi boračku mirovinu u prosjeku prima 2437 kuna. Kada i ona umre, isplata mirovina prestaje. Nema priče o tome da se isplaćuje unucima, braći i sestrama. Oni nemaju pravo na obiteljske mirovine djedova i baka kako se ponekad u javnosti tvrdi.
Prema posebnim propisima mirovinu primaju i bivši politički zatvorenici. Njih je sada u odnosu na kraj 2015. godine 264 manje - 3499 ih prima mirovinu u prosječnom iznosu od 3579 kuna. Posebni mirovinski propisi odnose se i na bivše službenike u saveznim tijelima bivše SFRJ, nakon što ih je dvoje preminulo tijekom 2016. godine, njih 43 prima prosječnu mirovinu od 3572 kune.
Kada je riječ o onima koji su umirovljeni puno kasnije, posebni se propisi odnose i na 71.944 umirovljena hrvatska branitelja iz Domovinskoga rata (329 manje nego godinu dana ranije) koji prosječno mjesečno primaju 5075 kuna. Tu je i 32.627 (2331 više nego 2015.) branitelja koji su mirovinu stekli prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji iz 2005. godine (čl. 14., 21., 30., i 31., stavak 2) čija je mjesečna mirovina u prosječnom iznosu od 2195 kuna.
Umirovljenih djelatnih vojnih osoba na popisu za isplatu mirovina u 2016. bilo je 14.484 ili 721 više nego 2015. godine, a prosječno im je isplaćeno 3490 kuna, piše Glas Slavonije.
