Hrvatska je gotovo dotaknula dno Europske unije po stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku i bruto domaćem proizvodu (BDP) u prošloj godini.

Da nije Bugarske koja je ispod nas, ljosnuli bismo na samo dno, jer nas je, a za razliku od pretprošle godine, kada je lošija od nas bila i Rumunjska, ove godine ta zemlja sustigla i pretekla. Piše Slobodna Dalmacija.

Prema posljednjim podacima Eurostata, po Actual Individual Consumption (AIC) ili individualnoj potrošnji po stanovniku, lani je Hrvatska bila na 59 posto europskog prosjeka, čak je mrvicu bolja nego godine ranije kada je taj postotak bio 58 posto.

Bugarska je po tom pokazatelju jedina lošija od Hrvatske, na dnu je s 53 posto. Rumunjska, s kojom smo preklani bili izjednačeni, prošle se godine podigla na 63 posto individualne potrošnje. Po toj je potrošnji po stanovniku lani odmah iznad nas, a u istom je rangu s Mađarima. Po BDP- u po stanovniku Hrvatska je prošle godine pretposljednja, imala je 59 posto europskog prosječnog BDP-a po stanovniku, koliko su imali lani i Rumunji. Lošiji su samo Bugari s 48 posto od europskog prosječnog BDP-a po stanovniku.

Godine krize

Još 2008. bolje smo stajali na tim ljestvicama, imali smo 64 posto europskog prosjeka BDP-a po stanovniku, dok nam je stvarna individualna potrošnja bila na 60 posto BDP-a. Godine krize učinile su svoje pa smo se skotrljali na niže grane i danas su po standardu od nas lošiji samo Bugari, bolji su Mađari, Latvijci, Estonci, Slovenci, Poljaci, Česi i Slovaci čija se osobna potrošnja po stanovniku penje i na 77 posto europskog prosjeka. Grci su preklani bili na 81 posto, a kliznuli su lani na 77 posto od prosječne individualne europske potrošnje po stanovniku.

Hrvatska sada s Rumunjskom dijeli predzadnje mjesto među 28 država članica EU-a, a iza nje je samo Bugarska koja je neće sustići još neko vrijeme, stoji u osvrtu objavljenom na internetskoj stranici Arhivanalitike, tvrtke čiji je vlasnik i osnivač ekonomist Velimira Šonje. U osvrtu se ukazuje da rumunjsko sustizanje Hrvatske nije novost, a brojna upozorenja o ranijim sustizanjima i prestizanjima izazivala su određenu pažnju i rasprave u stručnim krugovima, dok izvan njih – u politici i široj javnosti – takva upozorenja nisu privukla veću pažnju.

- Duljina liste zemalja koje su na početku postsocijalističke tranzicije bile iza Hrvatske, a onda su nas sustigle ili prestigle, sada je već toliko duga da se može govoriti o svojevrsnoj otpornosti na loše vijesti. Dogodilo se ono najgore: hrvatski građani su navikli na neuspjeh, odnosno, na prihvaćanje neuspjeha i zaostajanja kao normalnog stanja stvari. Štoviše, hrvatski građani svojim stavovima i političkim odabirima aktivno sudjeluju u obnavljanju začaranog kruga neuspjeha - stoji u osvrtu na webu Arhivanalitike.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije svijet