Prošli je mjesec bio treći najtopliji lipanj gledajući globalne podatke. Temperaturni podaci sugeriraju i kako bi ova godina mogla biti treća uzastopna najtoplija godina.
Brojke potvrđuju i procjenu da je zagrijavanje sada na razinama koje nisu viđene posljednjih 115 tisuća godina. Ujedno će ostaviti i malo nade da se zagrijavanje ograničiti na 1.5 ili 2°C, javlja Guardian. Prema podacima američke Nacionalne oceanske i atmosferske administracije ovogodišnji lipanj našao se odmah iza onih iz 2015. i 2016. godine koji su bili rekordni. Kombinirane temperature zemlje i površine mora za lipanj 2017. godine bili su 0,82°C viši od prosjeka 20. stoljeća. To je ujedno 41. uzastopni lipanj koji je bio viši od prosjeka. Lipanj iz 2016. godine drži rekord i on je bio 0,92°C viši od prosjeka dok je onaj iz 2015. bio 0,89°C viši od prosjeka. Piše Večernji list.
Podaci pokazuju da bi 2017. godina vjerojatno mogla biti druga najtoplija, no sigurno će biti među tri najtoplije godine. Od prvih šest mjeseci ove godine jedino su toplija bila ona iz 2016. godine. Trend zagrijavanja gotovo je sigurno uzrokovan emisijama stakleničkih plinova, koji su uglavnom rezultat gorenja fosilnih goriva. Mnoge studije pokazuju da bez tih učinaka takve tople godine ne bi bile moguće.
Prošle je godine Michael Mann sa sveučilišta Pennsylvania State objavio rad koji pokazuje da bi šanse tadašnje rekordne vrućine iz 2014. bile manje od 1 naprema milijun da se prirodno pojave. Mann je za Guardian rekao kako u novom radu također stoji da je mogućnost da se tri godine zaredom pojave rekordne temperature slična onoj iz prošlog rada. Rekao je i kako je ova vruća razdoblja moguće pripisati ljudskom zagrijavanju Zemlje.
Andy Pitman sa Sveučilišta New South Wales u Sydneyu smatra da je ovo brzo zatopljenje posljednjih nekoliko godina vjerojatno posljedica klimatskog sustava 'nadoknađivanja' nakon razdoblja relativno usporenog zatopljenja uzrokovanog prirodnom varijabilnošću tzv. 'Hiatus'.
- Zemlja se zagrijava dugoročnim stopama koje su očekivane i predviđane (modelima). Mislim da nedavne anomalije ne mijenjaju ništa iz perspektive znanosti - rekao je Pitman i doda kako je trenutni trend 'posve nedosljedan' s ciljem održavanja zagrijavanja na samo 1,5 °C iznad predindustrijskih temperatura. Ta bi se brojka mogla postići puno ranije, a ne u 2040-ima kako je predviđeno. Poručuje da bi bilo dobro da se emisije stakleničkih plinova puno brže nego što trenutno činimo.
