Dug “Agrokora” veći je najmanje milijardu eura od prikazanoga, procijenio je neimenovani izvor iz ruske VTB banke za tamošnji ugledni poslovni dnevnik “Vedomosti” koji ovih dana u seriji članaka analizira VTB-ove i kredite Sberbanka negdašnjem Todorićevu koncernu.
Na temelju te procjene o dugu “Agrokora”, a službeni je podatak izvanredne uprave “Agrokora” da kompanija duguje 40 milijardi kuna, “Vedomosti” prognoziraju da će milijardu i 400 milijuna eura koje su VTB i Sberbank pozajmili “Agrokoru” biti “najveći fijasko ruskih državnih banaka u inozemstvu”. Piše Slobodna Dalmacija.
Već rezervirali izgubljene eure
Pozivajući se na neimenovane izvore u Sberbanku i VTB banci, ruski poslovni list navodi da je Sberbank u svojim bankama već “rezervirao” milijardu eura za slučaj da ostane bez ičega u raspletanju poslovne krize “Agrokora”. Isto tako, “Vedomosti” raspolažu podatkom da VTB nije, poput Sberbanka, rezervirao 300 milijuna eura pozajmljenih Todoriću.
Razlika između dviju ruskih državnih banaka jest i ta da se VTB odlučio za novo kreditiranje “Agrokora”, a Sberbank je to odbio i pokrenuo je sudske tužbe, o čemu je izvanredni povjerenik “Agrokora” Ante Ramljak izvijestio u svojem ovotjednom izvješću.
Izvori iz Sberbanka za moskovski poslovni dnevnik uopće ne spominju tužbe, nego se žale da banka u kontaktima s hrvatskim vlastima nailazi samo na obećanja i zaklinjanje u zajednički interes da se posrnuli koncern spasi, umjesto, ističu, da se daju jamstva za povrat dugova.
I ovdje su prisutne optužbe na račun Ivice Todorića i negdašnjeg menadžmenta “Agrokora” da su prikrivali stvarno stanje u koncernu. Pa se tako govori i o tome da se “Agrokor” nakon 2014. zaduživao na unutarnjem tržištu Hrvatske, mimo banaka, o čemu, kažu izvori “Vedomosti”, kreditori nisu imali pojma.
– Kompanija “Adris” izdala je “Agrokoru” kredit uz osiguranje za povrat na dionicama “Konzuma” i “Jamnice”, o čemu vjerovnici “Agrokora” nisu ništa znali – žali se izvor Sberbanka “Vedomostima”, koje je ipak najviše zanimalo zašto se Sberbank upustio 2014. u kreditiranje Todorića iako se znalo da je prezadužen.
List je dobio odgovore svojih neimenovanih sugovornika da su bankari polazili od toga da je riječ o najvećem poduzetniku na Balkanu koji je pod zaštitom vlade matične države. Podsjećaju i na to da je krajem 2014. Todorić s grupacijom “Rothschild” dogovarao izlazak na burzu, odnosno javnu ponudu dionica “Agrokora”.
Ispada da su ruski kreditori vjerovali u rast maloprodaje u trgovinama na Balkanu čiji je značajan dio kontrolirao Todorić, čak i kada im se ponovno javio za kredit od 350 milijuna eura, koji je, u svibnju 2016., također dobio.
– Među ostalim, Todorić je dao osobne garancije za povrat novog kredita – tvrde izvori za “Vedomosti”, ne precizirajući kakva su to “osobna jamstva” osnivača “Agrokora”.
Neosporno je, prema onome što su utvrdili ruski mediji, da se “Sberbank u pozajmljivanju prvih 600 milijuna eura “Agrokoru” nije zaštitio na uobičajeni način kako to banke čine. To, tvrde iste analize, banka nije učinila ni prilikom odobrenja istoj kompaniji novih 350 milijuna eura 2016., kao ni prilikom pozajmice dodatnih 100 milijuna eura kredita tijekom ove godine.
A nije, zaključuju “Vedomosti”, bilo osnove vjerovati da će “Agrokor” redovito vraćati dug na koji se obračunava značajno veća kamata od uobičajene za takvu kompaniju u vrijeme kada se zaračunavala.
Vjerovali su državi
Ruski analitičari financijskog tržišta koji su “Vedomostima” ponudili svoje objašnjenje prilično iracionalnih poteza Sberbanka i VTB-a u Hrvatskoj tvrde da kreditiranje velikih kompanija kao što je “Agrokor”, bez uobičajenih mjera povrata kredita, nije nepoznata praksa.
Kažu kako kreditorima može biti presudna zaštita države koju dužnik uživa, što kod “Agrokora” nije bilo sporno. No, “Vedomosti” zaključuju da je u finalu krize u “Agrokoru” Vlada Andreja Plenkovića odlučila štititi, osim koncerna, dobavljače, a ne velike vjerovnike kao što su banke.
To je, dodaje list, jasan pokazatelj da postoji politički dio rizika u kreditiranju koji Sberbank i VTB nisu imali u vidu.
