Većinom glasova vijećnika HDZ-a i HSP-a dr. Ante Starčević Gradsko vijeće Vukovara usvojilo je njihov prijedlog izmjena gradskog Statuta kojim se, između ostaloga, Vukovar proglašava mjestom posebnog pijeteta na žrtvu Domovinskog rata te da su u njemu službeni jezik hrvatski, a pismo latinica.

Slijedom toga iz Statuta je izbačena odredba koju su 2009. godine donijeli HDZ, HSP AS i SDSS, a kojom se pripadnicima srpske nacionalne manjine omogućavala slobodna uporaba „srpskog jezika i ćiriličnog pisma u društvenom i javnom životu“, koju u stvarnosti nikada nije konzumirana, jer za nju nisu bili stvoreni zakonski uvjeti.

Po novom Statutu iz dvojezičnosti bi bili izuzeti imena ulica, trgova, mjesta i geografski lokaliteti, dok državne ustanove naravno ostaju pod ingerencijom države. Isto tako prihvaćen je i članak koji izravno derogira Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina te članak 12. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Naime, novi vukovarski Statut predviđa da se Grad Vukovar izuzima od prethodno spomenutih zakona i njegovih odredbi. Ovako izglasan Statut sada ide na očitovanje gradonačelniku Željku Sabi (SDP), koji će sasvim sigurno staviti veto na njegovu primjenu te zatražiti očitovanje Ministarstva uprave.

Nakon svega izgledno je da će vukovarski Statut završiti i na Upravnom, a potom i na Ustavnom sudu, jer je SDP-ov vijećnik Goran Bošnjak rekao kako se „Statutom ne može derogirati primjena bilo kojeg Zakona, a pogotovo ne Ustavnog zakona.“

S obzirom da je prošao prijedlog HDZ-a i HSP-a AS o prijedlozima Sabe, koji je zamislio kompromisno rješenje te SDSS-a, koji je tražio punu primjenu Ustavnog zakona nije se ni raspravljalo. Inače, SDSS je tražio da se ove točke skinu s dnevnog reda, jer se o njima nije očitovalo Vijeće srpske nacionalne manjine, što je njihovo statutarno i poslovničko pravo.

Sabo je ipak prije glasovanja rekao kako njegovo rješenje donosi mir, dok je SDSS-ov dogradonačelnik Srđan Milaković istaknuo kako „nitko nema autonomiju prekrajati Ustavni zakon.“ U ime HDZ-a njihov je vijećnik Ivan Penava govorio o tome kako nitko ne razumije emocije vukovarskih stradalnika.

- Ovdje nije problem ćirilica, već emocije koje ljudi imaju. Ostali smo neshvaćeni, tu dubinu emocija ni mediji ni drugi ne mogu pojmiti. Samo smo tražili da se Vukovar ostavi na miru, a vi nam negirate pravo na emociju. Ako se nisu stekli uvjeti da predstavnici Srba polože vijenac na Memorijalnom groblju, kako su se stekli uvjeti za uvođenje ćirilice - rekao je Penava, dok je HSP-ov Igor Gavrić ponovio kako je „uvođenje dvojezičnosti protuzakonito i protuustavno.“

MUP-u, Vladi, predsjedniku države i Sabora poslan je i dopis kojim se traži žurna primjena Zakona o prebivalištu kako bi se utvrdio točan broj stanovnika Vukovara, kojih prema popisu iz 2011. Ima 27.683, a u evidenciju Policijske uprave više od 42 tisuće.

Od Državnog zavoda za statistiku pak tražit će se, na prijedlog predsjednika Vijeća Željka Pinjuha, da im na CD-u dostave imena i prezimena, adrese i nacionalnost svih koji su popisani kao stanovnici Vukovara, što je upitno hoće li dobiti s obzirom na Zakon o zaštiti osobnih podataka, no HDZ-u i HSP-u AS argument za to je objavljeni Registar branitelja, pa ne vide razloga da s popisom stanovništva bude drugačije.

HDZ-ov Pilip Karaula predložio je da MUP pošalje 100 policajaca kako bi se popisali stanovnici Vukovara, što je Milaković nazvao pozivanjem na policijsku državu, dok je Pinjuhov prijedlog o dostavi podataka iz Popisa ironično nazvao genijalnim, kazavši da je to „vrhunac gluposti" zbog čega mu je oduzeta riječ.

Vijećnike HSP-a AS zanimalo je zašto Milaković nije bio 8. listopada na Memorijalnom groblju kada su se polagali vijenci, na što je on odgovorio da je vjerojatno imao druge obveze te da protokolarne dužnosti obavlja u dogovoru s gradonačelnikom. Kada mu je prigovoreno da se često poziva na svoja prava kao pripadnik nacionalne manjine, ali da se ne pridržava i obveza koje ima kao dogradonačelnik odgovorio je da mu neće oni određivati obveze.

Slobodna Dalmacija

Pratite nas na društvenim mrežama Facebook, Instagram, Youtube, TikTok