Katalonski parlament glasovao je za nezavisnost od Španjolske. Parlament u Barceloni odobrio je rezoluciju za pokretanje nove republike neovisne od Španjolske, a zastupnici su zapjevali katalonsku himnu. Oporbene stranke bojkotirale su glasovanje.
Rezultati glasovanja: 70 glasova za nezavisnost, 10 protiv. Narodnjaci i socijalisti napustili su parlament.
Tako je na izvanrednoj sjednici katalonski parlament nakon 27 dana nesigurnosti, prosvjeda, uvjetovanja i neispunjavanja uvjeta na relaciji Barcelona - Madrid glasanjem potvrdio rezoluciju o neovisnosti najbogatije regije članice Europske unije, Španjolske, u kojoj živi 7 i pol milijuna ljudi. Piše HRT.
Pljesak i razdraganost ne samo u Katalonskom parlamentu nego i na ulicama oko njega. Barcelonu nadlijeću policijski helikopteri.
Katalonska vladajuća koalicija "Zajedno za Da" i partnerska stranka Kandidatura narodnog jedinstva (CUP), koje imaju većinu u parlamentu, predložile su zastupnicima pokretanje uspostave samostalne republike na temelju rezultata referenduma održanog 1. listopada.
Oporbeni zastupnici stranaka koje se zalažu za cjelovitost Španjolske - Narodna stranka desnog centra, lijevi centar PSOE i stranka centra Građani - napustili su prostoriju u znak prosvjeda. Njihovi prijedlozi prethodno nisu prošli glasovanje.
Nakon toga se prišlo glasovanju te je 70 od 135 zastupnika podržalo glasovanje o prijedlogu proglašenja republike. Deset zastupnika je bilo protiv, a dvoje neopredijeljeno.
Dok je predsjednica katalonskog parlamenta čitala rezultate glasovanja, pri svakom pročitanom "Da" ispred parlamenta bi se zaorio uzvik oduševljenja tisuća okupljenih ljudi koji su uživo pratili glasovanje. U masi su vijorile katalonske zastave, a među njima su bile istaknute i zastave Baskije, pokrajine na sjeveru gdje također postoji težnja za osamostaljenjem.
Oduševljenje se prolomilo ispred parlamenta a zastupnici koji su izglasali nezavisnost zapjevali su unutra katalonsku himnu. Priključili su im se okupljeni građani ispred parlamenta. "Živjela Katalonija", povikali su na kraju.
Nezavisnost je rezultat rasprave u katalonskom parlamentu započete u četvrtak popodne, nakon što je katalonski predsjednik Carles Puigdemont u izvanrednom obraćanju javnosti rekao kako odustaje od sazivanja prijevremenih izbora u Kataloniji. Samo nekoliko trenutaka uoči njegovog obraćanja pojavila se informacija kako će sazvati izbore za 20. prosinca i tako spriječiti uvođenje mjera iz Madrida u Kataloniju, što se na kraju nije dogodilo.
Stranke u katalonskom parlamentu od 12 sati su iznosile konačne prijedloge.
Republikanska ljevica Katalonije, stranka iz vladajuće koalicije, te antikapitalistička stranka Kandidatura narodnog jedinstva (CUP) tvrdile su da je obveza proglasiti nezavisnost jer su to zatražili stanovnici na referendumu 1.listopada.
Rajoy dočekan ovacijama - Madrid ukinuo autonomiju Katalonije
U španjolskom parlamentu samo pola sata kasnije, Senat je odobrio vladinu odluku aktiviranja članka 155. Ustava. Drastičnim mjerama Katalonija bi se trebala zaustaviti na putu neovisnosti, a sve moći autonomne vlasti izravno se prenose na središnju vlast u Madridu.
Prijedlozi vlade Mariana Rajoya uključuju uklanjanje čelnika katalonske regionalne vlade s dužnosti, ograničavanje ovlasti regionalnog parlamenta, preuzimaju ovlasti nad policijom i financijskim sektorom, obrazovanjem.
Tako kriza u Španjolskoj ulazi u novu fazu. Drastičnim mjerama najbogatija španjolska regija Katalonija pokušava se zaustaviti na putu neovisnosti.
"Situacija je izvanredna. Potrebno je zaštiti Katalonce od jedne netolarantne manjine koja namjerava prisvojiti Kataloniju, a Katolonce staviti pod jaram svoje doktrine", rekao je španjolski premijer Mariano Rajoy u Senatu, gornjem domu španjolskog parlamenta na otvaranju rasprave. Ondje njegova Narodna stranka desnog centra ima 149 od 266 zastupnika, što je većina potrebna za primjenu članka 155. ustava, nikad dosad primijenjenog u 39 godina španjolske demokracije. Usvajanje mjera koje uključuju uklanjanje aktualne katalonske vlade, čije funkcije bi preuzela španjolska ministarstva, očekuje se popodne.
Na referendum kojeg je bio zabrani španjolski Ustavni sud izašla su 2,3 milijuna stanovnika od ukupno 5,3%o s pravom glasa. Od onih koji su izašli 90% je izjasnilo za nezavisnost. Referendum je suprotan španjolskom ustavu na snazi od 1978.
