Korištenje peleta smatra se ekološki prihvatljivijim i jednostavnijim, ali onoga trenutka kada su cijene naglo skočile, sve njegove prednosti pale su u vodu.

Zakon ponude i potražnje nametnuo je novu cijenu popularnog energenta, izazvao sumnje u umjetnu nestašicu na tržištu, a oni koji su vodili računa o zaštiti okoliša i nisu htjeli prljati ruke drvima i ugljenom, sada imaju samo jedan cilj - ugrijati se ove zime, na bilo koji način. Cijene peleta su više od 500 KM po toni, proizvođači tvrde kako su se fokusirali samo na domaće tržište, trgovci da nisu podigli cijene, a sve veći broj građana odlučuje se vratiti na ugljen i drva.

Mali troškovi proizvodnje

I dok većina građana koji su se odlučili na grijanje na pelet muku muči s tim energentom, Rade Vujić iz Sitneša kod Srpca nema taj problem. Rade se, naime, odlučio sam proizvesti pelet, i to od biljke od koje svi bježe jer je snažan alergen - ambrozije. Troškovi Vujićeva grijanja su mizerni, pogotovo u usporedbi s drvima, ugljenom, strujom ili klasičnim peletom od drva koji ove zime košta prosječno 500 KM po toni. - Pelet od ambrozije, koji proizvodim pomoću postrojenja koje sam osmislio i napravio, stoji 30 KM po toni. To je cijena struje i ništa više. Ambrozije, biljke koju svi nastoje iskorijeniti, ali u tome ne uspijevaju, ovdje ima u velikim količinama. Dakle, sirovina za moju peć raste ispod prozora na cijelom polju, na sve strane je ima, pa zato nema razloga za brigu, bar iz moje perspektive - ispričao je Vujić za EuroBlic.

Vlastita zamisao

Trebalo mu je godinu do dvije za osmisliti tu, naizgled, skromnu, ali po učinku vrijednu liniju za proizvodnju peleta. - To je tzv. kućna radinost, sve je napravljeno po vlastitim zamislima i konzultacijama. Nije to baš išlo lako, uvijek je bilo manjih problema, ponešto nije funkcioniralo kako treba, zaglavljivala se sirovinska masa, vezivo nije funkcioniralo i tako redom. Bio sam uporan, nisam odustajao i tako sam, u pravo vrijeme, usavršio svoju proizvodnu liniju u spremištu, gdje po potrebi sam sebi proizvedem dovoljne količine peleta - ispričao je Vujić pokazujući pune plastične košare peleta i bačve s ambrozijom. Riječ je o mljevenoj smjesi sjemena, lišća i stabljike ambrozije. Dio je osigurao filtriranjem soje, odvajanjem ambrozije od te uljarice. Ostalo je lako osigurao jer ambrozija nezaustavljivo raste, država se desetljećima bori iskorijeniti tu štetnu biljku, ali, na njegovu sreću, kazao je, u tome ne uspijeva. Podsjeća kako je problem veziva također riješio na jedinstven način. - U industrijskoj proizvodnji koristi se ljepilo kao vezivo, ali istu funkciju ima i jeftinije bijelo brašno, pa čak i mekinje, otpad koji nastaje tijekom mljevenja pšenice. Kada se ugrije, brašno dobije i ljepljiva svojstva - zaključio je Vujić i dodao: - Korist od moje inovacije je višestruka, zanimanje, osim mene, pokazuju i moji susjedi te država koja je odgovorna za suzbijanje ambrozije. Kada bih dobio neke potpore, ozbiljnije bih se posvetio tom poslu, a sve njive, šume i livade, posebice zapuštene parcele u Sitnešima i cijeloj srbačkoj općini bile bi očišćene od ambrozije.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije svijet