Iako se većina europskih zemalja i potrošača, među kojima je Hrvatska, žestoko protive GMO hrani, posve je izgledno da će nam svjetski moćnici, okupljeni oko najmoćnijih multinacionalnih kompanija, uz logistiku čelnika SAD-a i Europske komisije na stol servirati genetsko modificirane prehrambene proizvode, meso tretirano klorom i hormonima, povrće i voće prepuno pesticida i drugih za zdravlje štetnih sastojaka.
U tome ih neće spriječiti ni nacionalni zakoni i propisi koji za sada štite građane većine europskih zemalja.
Tu temu svojim pismom Europskoj komisiji nedavno je otvorila hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan javno propitujući utjecaje pregovora EU-a i SAD-a o Transatlanskom trgovačkom i investicijskom partnerstvu (TTIP) čije bi prihvaćanje, izrazila je bojazan, smanjilo europske standarde sigurnosti hrane i zaštite potrošača.
- Američki proizvodni standardi i propisi o sigurnosti hrane su liberalniji i niži od europskih. Stoga bi zaključenje pregovora između Europske unije i SAD-a moglo rezultirati nekvalitetnijom i zdravstveno nesigurnijom hranom na stolovima naših građana - ukazuje Borzan.
Građani strahuju da bi američki proizvodi koji ne bi udovoljavali sadašnjim europskim sigurnosnim standardima mogli, pod procesima ‘ekvivalencije’ ili ‘uzajamnog priznavanja’, dobiti pristup tržištu EU-a.
- Ne smijemo dopustiti da zbog slobodnijeg tržišta žrtvujemo slobodu izbora i odreknemo se prava reći ne stvarima koje ne želimo. Ne GMO-u, ne mesu tretiranom klorom i hormonima, ne povrću punom pesticida, ne novim ACTA-ima. Ne možemo očekivati da će Europska unija za pregovaračkim stolom dobiti sve što želi. Ipak, europski standardi zaštite potrošača i sigurnosti hrane moraju biti linija koja se ne smije prijeći - smatra zastupnica iz Hrvatske.
Hormoni u mesu
Da je Borzan u pravu potvrđuje i Pia Eberhardt iz Corporate Europe Observatory, organizacije koje se bavi nadgledanjem lobista u EU-u koja, kao i Borzan, također, posebnu opasnost vidi u omekšavanju europskih standarda.
- Na našim tanjurima bi moglo završiti više genetski modificiranijih namirnica ili pilići dezinficirani klorom, što je dosad u EU-u zabranjeno – kaže Eberhardt. Američka poljoprivredna industrija je već i uoči pregovora jasno dala do znanja da želi veći proboj na europsko tržište. Daljnji efekti “razvodnjavanja” strogih europskih normi mogli bi biti sniženi standardi i kad su u pitanju prava radnika, ali i zaštite autorskih prava.
Pregovori pod velom tajne
Po svemu sudeći ova inicijativa nadnacionalnog kalibra zastupnice Borzan iznova je tek načela vrlo ozbiljne višestruke probleme koje bi moglo donijeti potpisivanje TTIP-a, a o kojima javnost malo ili gotovo ništa ne zna. Pregovori se vode tajno s namjerom stvori megazona slobodne trgovine od 800 milijuna stanovnika.
U toj zoni će posljednju riječ imati dva arbitražna tijela: Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova Svjetske banke i Povjerenstvo Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovinsko pravo. Oba tijela isključuju javnost iz rasprava i donošenja odluka, a njihovi suci se biraju po internim, za javnost nedostupnim procedurama.
Postupak investicijskih sporova temelji se na cijelom nizu propisa koji države stavljaju u nepovoljan položaj. Pravo žalbe ne postoji.
Zapravo, tek se može dokučiti što taj ugovor donosi građanima Europe i Hrvatske, a predstavnici nekih civilnih udruga tvrde da će na tom globalnom prostoru pravila igre diktirati moćne kompanije. Uostalom, prema postojećim sporazumima, koji su samo dijelom matrica još rigoroznijem TTIP-u, Philip Morris je tužio Urugvaj i Australiju zbog donošenja zakona protiv pušenja.
Američka farmaceutska grupa Eli Lilly tužila je Kanadu zbog sustava patenata koji omogućava veću dostupnost lijekova. Švedska energetska kompanija Vattenfall potražuje više milijardi eura od Njemačke zbog strože regulacije termoelektrana na ugljen i obećanja o gašenju nuklearnih elektrana. Prije godinu dana, jedna naftna tvrtka dobila je parnicu protiv Ekvadora, kojemu je bila dosuđena rekordna kazna od dvije milijarde eura.
Dakle, već sada pojedini investitori vrlo široko shvaćaju svoja neotuđiva prava. Koliki će im prostor otvoriti ovaj transatlanski sporazum tek ćemo vidjeti.
Crna lista
1. Klorirana piletina - Mesna industrija u SAD-u u procesu obrade mesa peradi koristi antibakterijske kemikalije poput klora za uklanjanje E. coli i drugih bakterija. EU u procesu klanja dozvoljava upotrebu samo vode i pare, ističe Biljana Borzan razliku u propisima između EU-a i SAD-a.
2. Hormoni u mesu - Mesna industrija u SAD-u koristi raktopaminov hidroklorid u ishrani goveda, svinja i peradi u svrhu ubrzanja rasta, odnosno povećanja mišićne mase. Raktopamin je zabranjen u 160 zemalja svijeta (uključujući EU, Rusiju, Kinu) zbog štetnosti za ljudsko i životinjsko zdravlje.
3. Pesticidi - Maksimalna dozvoljena razina pesticida u voću i povrću u Europskoj uniji je mnogo niža nego u SAD-u. Pesticidi su dokazano i višestruko štetni za ljudsko zdravlje i podizanje dozvoljene razine kroz TTIP imalo bi negativan utjecaj na javno zdravlje europskih građana.
Slobodna Dalmacija
