Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (SMO) iz zemalja diljem svijeta, u prvih devet mjeseci 2013. godina mogla bi biti među prvih deset najtoplijih godina od kada se službeno mjere podaci, u većini zemalja od 1850. godine.
Privremeno godišnje izvješće SMO o statusu globalne klime u 2013. godini pruža brzi pregled regionalnih i nacionalnih temperatura. Ono uključuje i pojedinosti o oborinama, poplavama, sušama, tropskih ciklonama, ledenom pokrivaču i razini mora. Izvješće je objavljeno u cilju informiranja pregovarača na UN-ovoj Konferenciji o klimatskim promjenama, koja se od 11. do 22. studenoga održava u Varšavi. Očekuje se da bi sporazum trebao biti postignut 2015. u Parizu te da će zamijeniti Protokol iz Kyota, koji istječe 2020. godine.
Razdoblje siječanj-rujan 2013. na svjetskom je nivou toplije od istog razdoblja 2011. i 2012. Za razliku od 2012., kada je osobito u SAD zabilježena rekordno visoka srednja godišnja temperatura, ova je godina do sada najekstremnija u Australiji.
Utjecaj našeg vodnog ciklusa postaje sve očitiji
''Sve najtoplije do sada zabilježene godine bile su poslije 1998. godine, a ova godine nastavlja taj dugogodišnji niz. I najhladnije godine od 1998. toplije su od najtoplijih prije 1998. Atmosferske koncentracije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova dosegle su rekorde u 2012. godini, a i u ovoj godini očekujemo slično. To znači da smo se osudili na topliju budućnost'', rekao je glavni tajnik WMO Michel Jarraud i nastavio: ''Površinska temperatura samo je dio šire slike naših klimatskih promjena. Utjecaj našeg vodnog ciklusa postaje sve očitiji i pokazuje se pojavom suša, poplava i ekstremnih oborina''.
Naravno, pojedine tropske ciklone ne mogu se izravno pripisati klimatskim promjenama, no, zbog više razine mora ljudi koji žive uz obalu sve više trpe posljedice olujnih udara vjetra. Vidjeli smo to s tragičnim posljedicama na Filipinima. Očekuje se još intenzivniji učinak tropskih ciklona.
Globalna razina mora dosegla je novi rekord. Razina mora nastavit će rasti zbog topljenja ledenjaka i ledenih kapa. Arktički led se lagano oporavio nakon dramatičnog topljenja u 2012., ali još uvijek, i ove godine, ima jednu od najnižih razina u povijesti.
Antarktički led na rekordnoj razini
Već drugu godinu za redom, led na Antarktiku u rujnu je dosegnuo rekordno najveću razinu od 19,47 milijuna četvornih kilometara. Ove je godine oko 30.000 km veći od prošlogodišnjeg rekorda, te je 2,6% veći od prosjeka 1981.-2010.
Znanstvenici smatraju da je to posljedica promjena u atmosferskoj cirkulaciji u posljednja tri desetljeća i promjena u prevladavajućim vjetrovima oko Antarktika. No, također je moguće da je ovo povećanje kombinacija čimbenika koji uključuju učinke promjena cirkulacija u oceanu.
Tijekom prvih devet mjeseci 2013. godine većina svjetskih kopnenih područja imala je iznadprosječno visoku temperaturu, osobito u Australiji, sjevernom dijelu Sjeverne Amerike, sjeveroistoku Južne Amerike, sjevernoj Africi i većini Europe i Azije. Hladnije od prosjeka zabilježeno je uzduž središnjih dijelova Sjeverne i Južne Amerike te istočnim dijelovima Tihog oceana uz obale Ekvadora, manjem području sjeverne Rusije i dijelovima sjeveroistočne Azije.
Net.hr
