Prof.dr.sc. Sanja Barić, predstojnica Katedre za Ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci i vanjska članica saborskoga Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, za GONG je napisala tumačenje priopćenja Ustavnoga suda o predstojećem referendumu.
Iz njenog tumačenja proizlazi da referendum neće spriječiti da gay parovi u budućnosti imaju većinu prava i povlastica koja su osigurana i sadašnjim „hetero brakom“, ali se ta zajednica samo neće smjeti nazivati – brak. Dakle, oko 50 milijuna kuna će biti potrošeno, ili bolje reći bačeno, samo na to da se u Ustav unese riječ 'brak'. Štoviše ta definicija ionako već postoji u Obiteljskom zakonu.
Podsjetimo, za razliku od Ustavnog suda, promicatelji referenduma su tvrdili da bi Vlada SDP i HNS-a, ako se većina građana na referendumu izjasni “Za“, trebala razmisliti hoće li uopće homoseksualcima omogućiti zajednicu koja će po svemu ličiti na brak, osim po nazivu. Dakle, udruge povezane s Crkvom bi dovele u pitanje i svako drugo pravno reguliranje života gay osoba. No, Ustavni sud je, kaže prof.Barić, to otklonio i poslao jasnu poruku kako država može slobodno urediti prava i obveze istospolnih parova.
-Ovaj Referendum o ustavnoj definiciji braka nije ujedno i referendum o pravu na poštivanje obiteljskog života. Obiteljski život je širi od definicije braka i obuhvaća i izvanbračne, i istospolne zajednice. Pozivajući se na relevantne pravorijeke Europskog suda za ljudska prava, Ustavni sud ponavlja da je svaka država slobodna definirati brak po svojem shvaćanju, ali da istovremeno istospolni parovi imaju pravo na "pravnu zaštitu svog obiteljskog života." Ustavni sud pokazuje da Hrvatska pripada drugoj skupini europskih zemalja, to jest onima koje pravno priznaju i brak kao zajednicu dviju osoba različitog spola i alternativni način priznanja za istospolne parove (istospolnu zajednicu). Naglašava se ustavno pravo na spolni i rodni diverzitet te poštovanje osobnog i obiteljskog života, poštovanje ljudskog dostojanstva neovisno o spolu i rodu, kao trajne vrijednosti hrvatske ustavne države- objašnjava profesorica, te nastavlja.
-Posebno je naglašeno, i to valja osobito istaknuti, i citirati u cjelini: "S materijalnopravnog aspekta relevantno je to da Republika Hrvatska pravno priznaje i brak, i izvanbračnu zajednicu, i istospolnu zajednicu, i da je hrvatsko pravo danas usklađeno s europskim pravnim standardima kad je riječ o institutima braka i obiteljskog života. Ustavni sud na kraju smatra potrebnim istaknuti sljedeće: eventualna dopuna Ustava odredbom prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca ne smije imati nikakvog utjecaja na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice u skladu s ustavnim zahtjevom da svatko u Republici Hrvatskoj ima pravo na poštovanje i pravnu zaštitu svoga osobnog i obiteljskog života te svoga ljudskog dostojanstva.
" Ovo je Priopćenje jedno od povijesnih rješidbi Ustavnog suda RH. Realno, pravno utemeljeno, odgovorno, jasno, dalekosežnih posljedica, otklanjajući (u mjeri u kojoj je to bilo Sudu moguće) niz opasnosti koje zjape iz pravne praznine referendumske regulative i neaktivnosti Hrvatskog sabora.Ono je konačno i mjerodavno presjeklo sve pravne dvojbe oko konkretnog referendumskog pitanja utvrdivši što jest, a što nije doseg referendumskog pitanja. Odlučno prihvaćajući svoju ulogu zaštitnika ljudskih prava, ali i Ustava u cjelini, Ustavni je sud mapirao područje pod njegovom zaštitom – kaže između ostalog profesorica Sanja Barić.
Slobodna Dalmacija
