Globalno zatopljenje, koje prvenstveno nastaje zbog povećane emisije stakleničkih plinova, moglo bi sljedećih desetljeća dovesti do velikih, u nekim dijelovima svijeta i katastrofalnih posljedica, podizanja razine mora koje bi poplavilo mnoga obalna naselja, većeg broja vremenskih nepogoda, premještanja tropskih uvjeta prema sjeveru, širenje zaraznih bolesti koje se inače pojavljuju samo u toplijim područjima...
Za one koji žive u uvjerenju kako bi im globalno zatopljenje moglo pružiti priliku da još češće uživaju u roštiljanju na otvorenome, stručnjaci imaju lošu vijest: zbog klimatskih će nam promjena hrana biti neukusnija. U izvješću o utjecaju globalnog zatopljenja na hranu, znanstvenici su zaključili kako će kvaliteta brojnih vrsta mesa i povrća opadati s porastom temperature.
Kako toplinski valovi budu učestaliji, odresci i druge vrste mesa postajat će žilaviji i tvrđi, povrće poput mrkve gubit će na okusu i imati manje ugodnu teksturu, krumpire će puno više napadati lisna uš zbog koje će gomolji trunuti. Luk bi mogao biti sve manji ako dođe do povećanja temperature ranije u sezoni, to bi moglo utjecati i na stabla voćaka i orašastih plodova u nekim regijama.
Izvješće su pripremili znanstvenici sa Sveučilišta Melbourne koji upozoravaju i kako bi proizvodnja mlijeka mogla opasti za deset do 25 posto kad toplinski valovi postanu uobičajena pojava. Manja proizvodnja žitarica također bi mogla utjecati na domaće životinje koje daju mlijeko jer će ono imati manje proteina, a to će rezultirati lošijom kvalitetom sireva. Piše Slobodna Dalmacija.
Prof. Richard Eckard sa Sveučilišta Melbourne kaže kako bi nam poziv na buđenje trebala biti saznanja da će uskoro doći do promjena u cijeni i okusu namirnica koje volimo i uzimamo zdravo za gotovo poput avokada, špageta bolonjeze, pa čak i piva, vina i čokolade.
- Globalno zatopljenje nije neki udaljeni fenomen, nego realnost koja već utječe na stvari u kojima uživamo u svakodnevnom životu, uključujući najobičnije namirnice koje jedemo za doručak, ručak i večeru – kaže prof. Eckard.
Znanstvenici su naglasili utjecaj klimatskih promjena na 55 vrsta hrane koje se uzgajaju u Australiji i drugim dijelovima svijeta. Predviđa se kako će, što vremenske prilike budu toplije, sve češćim valovima vrućine i drugim ekstremnim događajima najviše biti pogođena poljoprivreda. Primjerice, vjerojatno će se povećati cijene jabuka jer će se poljoprivrednici protiv utjecaja ekstremnih teperatura na voće boriti koristeći sjenila od tkanina.
Stres zbog vrućine imat će poseban utjecaj na proizvodnju mesa jer će domaće životinje i perad patiti na višim temperaturama koje će utjecati i na njihov apetit, a zbog toga će njihovo meso biti tvrđe i žilavije. Posebne će probleme na vrućini imati svinje jer nemaju žlijezde znojnice.
Prof. David Karoly, stručnjak za atmosferu Sveučilišta Melbourne i jedan od autora izvještaja, kaže kako će zemlje poput Australije, gdje su suše već postale problem, biti najteže pogođene globalnim zatopljenjem u budućnosti ako se ništa ne poduzme.
Možda se nekome čini kako su australski problemi daleko od nas, ali posljednjih smo godina svjedoci klimatskih promjena i na ovim našim prostorima, a one u budućnosti mogu biti samo još izraženije i imati još većeg utjecaja na proizvodnju hrane.
