Nakon što je predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac upozorio da se brojnim visokim časnicima Hrvatske vojske spremaju optužnice za ratne zločine u BiH i da su neki od njih već dobili poziv za svjedočenje, iznova je otvoreno pitanje potencijalne kaznene odgovornosti generala i visokih časnika HV-a za zločine počinjene na teritoriju susjedne države.
Kako piše Tportal, iako Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine poručuje da ne raspolaže informacijama o istragama koja bi povezivala visoke časnike Hrvatske vojske s ratnim zločinima počinjenim na teritoriju BiH, Miljavac za tportal kaže da prema njegovim informacijama postoji popis djelatnika HV-a koji su navodno odgovorni za počinjene zločine, kao i da iz tog razloga pojedinci više ne prelaze granicu s BiH. Na popisu je, dodaje, veliki broj generala.
'Meni je panike dosta, prošao sam sve i naslušao se svega, ne paničarim, ali mi je čudno da nakon više od 20 godina pokreću neki procesi', kaže general Pavao Miljavac.
Popisi potencijalnih optuženika među hrvatskim generalima već ranije su objavljivani u hrvatskim i BiH medijima, a visoki časnici i generali HV-a i HVO-a navodno se terete za zločine počinjene tijekom operacija Maestral i Južni potez na područjima Mrkonjić Grada, Livna i na Kupresu. Dok među hrvatskim generalima još uvijek vlada zavjet šutnje o tome tko je pozvan na svjedočenje, a protiv koga se navodno spremaju optužnice, ranijih godina su se u medijima pojavljivala imena generala Damira Krstičevića, Ante Gotovine, Mladena Kruljca, Ljube Ćesića Rojsa, Rahima Ademija, Stanka Sopte, aktualnog ministra Ante Kotromanovića i dr.
Proces koji bi u konačnici mogao rezultirati uvrđivanjem kaznene odgovornosti formalno je pokrenut u lipnju 2013. kada su DORH i Tužiteljstvo BiH potpisali Protokol o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Razmjena podataka i dokaza o ratnim zločinima prvi je korak u namjeri da počinitelje stigne ruka pravde, s obzirom da su RH i BiH prethodno ugovorile zabranu izručenja vlastitih državljana zbog navedenih kaznenih djela.
Dok iz Tužiteljstva Republike Srpske, Tužiteljstva BiH i DORH-a čekamo odgovore o eventualnim optužnicama i razmjeni informacija o zločinima, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske Milorad Kojić kaže da je došlo vrijeme da se svi zločini procesuiraju - iako čak ni podizanje optužnica ne jamči da će odgovorni za zločine uistinu za njih i odgovarati, što pokazuju i pojedini primjeri iz dosadašnje prakse. Prema spoznajama tog centra, dokumentacija o zločinima počinjenim na području Republike Srpske dostavljena je u Zagreb. Kojićev prethodnik Janko Velimirović još 2011. izjavio je da je da je dokumentacija u kojoj je nesporno utvrđeno da je u operaciji 'Južni potez' sudjelovala i 4. gardijska brigada pod zapovjedništvom Damira Krstičevića, čiji je zamjenik bio Ante Kotromanović, proslijeđena u Tužiteljstvo BiH i DORH.
Zločin kod Mrkonjić Grada
U akciji Južni potez, 4. i 7. gardijska brigada pod zapovjedništvom generala Damira Krstičevića i Ivana Koradea zauzele su 10. listopada 1995. Mrkonjić Grad, a u žestokim borbama poginuo je dozapovjednik 4. brigade Andrija Matijaš Pauk. S izdvojenog mjesta u Šipovu akciju je koordinirao general Ante Gotovina. U krvavoj odmazdi nad Srbima ubijen je 181 čovjek, među njima i ratni zarobljenici, civili i starci. Za ratni zločin protiv civilnog stanovištva bili su optuženi pripadnici 7. gardijske brigade Tihomir Šavorić, Ivica Krklec i Alen Toplek. U svibnju 2013. Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu svu trojicu oslobodilo je optužbe. General Krstičević izjavio je da Mrkonjić Grad nije bio u zoni njegove odgovornosti i da njegovi vojnici nisu odgovorni za bilo kakve nečasne radnje.
Podsjetimo, prema podacima Dokumentacijsko-informacijskog centra 'Veritas' sa sjedištem u Beogradu, avion MIG Hrvatskog ratnog zrakoplovstva poletio je 7. kolovoza 1995. sa splitskog aerodroma i kod sela Bravsko u BiH bombardirao 'dalmatinsku' kolonu u kojoj je poginulo devet osoba, dok su deseci ranjeni. Među poginulima je bilo četvero djece i trudnica u osmom mjesecu trudnoće, koja je preminula u novosadskoj bolnici od posljedica ranjavanja, a dijete je preživjelo. Dan prije, drugu kolonu srpskih izbjeglica u mjestu Svodna bombardirala su dva MIG-a koja su poletjela s Plesa, također ubijajući nekoliko civila - podaci o smrtnim slučajevima u 'ličkoj' koloni variraju od tri do sedam.
Ta bombardiranja bila su i predmet kontratužbe za genocid koju je Srbija podnijela protiv Hrvatske na Međunarodnom sudu pravde, a hrvatski pravni tim priznao je 2013. da su ti avioni uistinu poletjeli s navedenih odredišta, negirajući ubojstva civila. Policija Republike Srpske 2010. godine kazneno je prijavila tužiteljstvu BiH pet časnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, a banjalučke 'Nezavisne novine' tvrdile su da je riječ o generalu Imri Agotiću, koji je u međuvremenu preminuo, Josipu Čuletiću te Danijelu Boroviću. Policijska se prijava odnosila i na dva pilota čiji identitet MUP RS-a nije mogao utvrditi.
