Naizgled 12,8 litara alkohola godišnje koliko prosječno popije građanin Hrvatske nije puno.Ipak, time smo uz bok Rusima, a prema podatcima Edukacijsko-rehabilitacijskog centra u Zagrebu, u Hrvatskoj je oko 200 tisuća alkoholičara, a i to je tek vrh sante.
Nažalost, to je broj registriranih, jer statistike Hrvatskog saveza klubova liječenih alkoholičara kažu – alkoholičara je nekoliko puta više.
"Da ih imamo samo 200 tisuća, to bi bilo sjajno, no to je samo broj registriranih. Oko milijun osoba u Hrvatskoj ima problem s alkoholom, a dodatan je poražavajući podatak što je dobna granica pala na samo 13 godina. Prvi susret s alkoholom djeca dožive već u petom razredu, a do sedmog i osmog razreda dio njih već su alkoholičari - upozorava Dražen Žagi, dopredsjednik HSKLA,prenosi Glas Slavonije
Problem je i to što se liječe na pedijatriji. "Kad bi se liječili na psihijatriji i potom registrirali u klubovima liječenih alkoholičara, smatra Žagi, tada bi maloljetni alkoholičari i mogli biti spašeni.
- Svaki klub primio bi maloljetnika i tamo bi imao pomoć stručnog djelatnika, socijalnog radnika ili psihologa. Da dijete samo sluša o problemu i posljedicama alkohola već bismo učinili puno.
Roditelji, u strci za zaradom i poslom, pojma nemaju u kojem je dijete problemu - upozorava Žagi, dodajući da jedan pijani vikend roditelji ne uzimaju zaozbiljno, a dodatan je problem taj što će dijete roditelju reći da ga ako ne pije društvo neće prihvatiti.
"Uzmemo li u obzir da se mozak razvija do 25. godine, možemo zaključiti što se kod njih događa kad se okrenu čašici već u osnovnoj školi. Osim toga, mladi smatraju da ih društvo, ako ne piju, neće prihvatiti. Tome treba stati na kraj neprestanim edukacijama, prevencijama i pričom o tome da alkohol ne donosi ništa dobroga" kaže Žagi.
