Svaki drugi radni migrant iz Hrvatske otići će u Njemačku, četvrtina njih u Austriju, a pri vrhu su i Italija te Velika Britanija i Slovenija.
Hermine Vidović i Isilda Mara, istraživačice Bečkog instituta za tranzicijske zemlje, autorice su studije po kojoj će u prvih sedam godina članstva u Europskoj uniji Hrvatsku napustiti između 166.000 i 217.000 radnika. Autorice tvrde da je 2013. u državama članica EU živjelo 335 tisuća hrvatskih državljana, od kojih je oko 286 tisuća u radnoj dobi, piše Večernji list.
Vidović i Mara procjenjuju da će se do kraja 2019. godine broj hrvatskih državljana u EU popeti na pola milijuna ako 1. srpnja ostane sadašnji režim zapošljavanja, a ako se tržište u potpunosti otvori, tada će narasti na 552 tisuće.
Obećana zemlja Njemačka
Svaki drugi radni migrant iz Hrvatske, procjenjuju Vidović i Mara, otići će u Njemačku, četvrtina njih u Austriju, a pri vrhu su i Italija te Velika Britanija i Slovenija.
Slovenija je već najavila da će produljiti zabranu zapošljavanja na još tri godine, a u toj zemlji je 2013. godine radilo oko 5,5 tisuća Hrvata. Kada ne bi bilo restrikcija, Bečki institut smatra da bi u Sloveniju otišlo oko 15 tisuća hrvatskih radnika.
10 posto zaposleno izvan Hrvatske
Očekuje se da će se od 3 do 5 tisuća hrvatskih radnika preseliti u Španjolsku, Češku i Švedsku, a ovisno o tome hoće li se zadržati ili ukinuti dozvole, procjena za broj novih hrvatskih migranata u Velikoj Britaniji kreće se od 2300 do 15.500. U Francuskoj se očekuje između 7 i 9,5 tisuća.
Hrvatski državljani koji su 2013. boravili u drugim državama članicama Unije činili su oko 10% radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj, što je jedan od najvećih omjera u EU.
