Nakon brojnih kalkulacija o tome koliko se građana iseljava iz Hrvatske, Državni zavod za statistiku u utorak je objavio službene podatke za 2014. prema kojima se iz naše zemlje u toj godini iselilo 20.858 građana, a uselilo 10.638.
Kako piše Slobodna Dalmacija, sukladno tome negativni saldo migracije s inozemstvom zaustavio se na brojci od 10.220 građana. Iako će DZS detaljnije podatke o prirodnom kretanju stanovništva na razini županija i gradova objaviti 22. srpnja ove godine, pretpostavlja se da se najviše naših građana odselilo u Njemačku, a da ih se najviše uselilo iz Bosne i Hercegovine, iako se broj doseljenih iz BiH vjerojatno nešto smanjio u odnosu na prethodnu godinu.
Srećom, više brakova nego razvoda
Na žalost, prema podacima DZS-a, u 2014. zabilježili smo nastavak negativnog prirodnog prirasta, odnosno rođeno je ukupno 39.566 djece, dok je umrlo 50.839 osoba, čime smo u minusu prirodnog prirasta od 11.273 osobe.
Procjena za 2014. govori, pak, da u Hrvatskoj živi 4,2 milijuna ljudi. Ipak, još uvijek se više brakova sklapa nego što ih se razvodi, tako da je sklopljen 19.501 brak, a bilo je 6570 razvoda.
Nadalje, prema podacima DZS-a, u svibnju ove godine, treći mjesec zaredom, zabilježen je porast ukupnog broja zaposlenih osoba na mjesečnoj razini, i to za 1,5 posto u odnosu na travanj, odnosno registrirani broj zaposlenih iznosio je 1.336.678 osoba, što je za 19.852 osobe više u odnosu na prethodni mjesec.
Međutim, na godišnjoj razini, u odnosu na svibanj prošle godine, registrirana zaposlenost i dalje je manja za oko šest tisuća ljudi, jer je tada bilo ukupno zaposleno 1.342.820 radnika. No, jednako tako je DZS u petak objavio i anketu o radnoj snazi, a po toj metodi, koja je i službena metoda Europske unije i obuhvaća sivo tržište rada, odnosno i građane koji rade na neprijavljenim poslovima, u prvom kvartalu ove godine prosječno je bilo zaposleno 1.543.000 građana, što je za 34 tisuće više u odnosu na isti kvartal prošle godine, a za devet tisuća manje nego u prethodnom, zadnjem kvartalu 2014.
Sukladno toj metodi, u prvom kvartalu ove godine bilo je 340 tisuća nezaposlenih, što je za sedam tisuća manje nego u istom kvartalu prošle godine, a za sedam tisuća više u odnosu na prethodno tromjesečje. Prema desezoniranim podacima ankete o radnoj snazi Eurostata, u Hrvatskoj je u svibnju bilo 300 tisuća nezaposelnih.
Još nema pravog oporavka
Zvonimir Savić, analitičar Hrvatske gospodarske komore, tvrdi, pak, kako su razine nezaposlenosti i dalje vrlo visoke, dok su i zaposlenost, a osobito aktivnost, vrlo niske, a ovi pozitivni pomaci preskromni da bi značili oporavak tržišta rada.
“Naime, promatrano prema stanju u prvom kvartalu 2008., podaci pokazuju koliko je dalek put do povratka na te razine, a kamoli njihovo prestizanje (stopa nezaposlenosti je viša za čak 8,1 postotni bod). Isto tako, u usporedbi s ostalim članicama stojimo vrlo loše: ostajemo članica s trećom najvišom stopom nezaposlenosti.
Naime, u svibnju je stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila 15,8 posto, viša je zabilježena samo u Španjolskoj (22,5 posto), te u rekordnoj Grčkoj (gdje se stopa kreće i dalje iznad 25 posto), koja sada ulazi i u novu dimenziju krize, u vezi s aktualnim pitanjem mogućeg bankrota i izlaska iz eurozone”, ističe Savić, dodajući kako “bez obzira na izvor i metodologiju, možemo zaključiti kako značajnijih pomaka na tržištu rada u biti nema, a činjenica je da ih zapravo i ne možemo očekivati prije uspostave održivog oporavka proizvodnje i investicija”.
Najbolji uz Litvu
Inače, prema spomenutom izvješću Eurostata koji ustvari pretpostavlja matematičku projekciju kretanja broja nezaposlenih prema metodi anketne radne snage iz prvog kvartala (pa će se ta projekcija potvrditi ili demantirati prilikom sljedeće izrade ankete o radnoj snazi za drugi kvartal ove godine), Hrvatska je u svibnju uz Litvu zabilježila najveći pad stope nezaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec među zemljama Europske unije, dok je na razini Unije i eurozone ona ostala nepromijenjena.
Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti izračunata prema metodologiji Međunarodne organizacije za rad ILO), kliznula je u svibnju u Hrvatskoj na 15,8 posto, sa 16,2 posto, koliko je prema revidiranim podacima Eurostata iznosila u travnju. Time se smanjila treći mjesec zaredom, s time da je u prošlogodišnjem svibnju iznosila 17,0 posto.
