Hrvatska nipošto ne smije ući u eurozonu. Moramo čuvati svoju kunu. Da su Grci imali drahmu, do svega ovoga danas ne bi došlo. Teza je to koju u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju iznosi prof. dr. Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, bivši premijerski kandidat SDP-a i predsjednik stranke Novi val.
Ono što vojska znači za obranu teritorija neke zemlje, to nacionalna valuta, ističe Jurčić, znači za ekonomsku politiku neke zemlje.
- Nacionalna valuta slika je nacionalnog bogatstva. U Grčkoj je problem nastao jer su prihvatili euro, a on nije odraz snage grčkoga gospodarstva, nego onog njemačkog, francuskog, nizozemskog... A, njihova ekonomija je visoko produktivna, ima visoku zaposlenost i realno je četiri do pet puta jača od one u Grčkoj - upozorava ovaj makroekonomist.
Da Grci imaju drahmu, ona bi pod teretom skupe države i inflacije koju ona proizvodi u jednom trenutku vjerojatno morala devalvirati.
- To nije najgore što se Grcima može dogoditi, jer bi država nastavila funkcionirati, a ne bi se našla pred blokadom, kao što je to danas slučaj. Ako je problem preveliki državni aparat, vjerojatno bi ga krenuli smanjivati. Sami, bez diktata ikoga iz inozemstva. Njihova nacionalna valuta pomogla bi im da riješe svoje probleme, da kataliziraju teškoće i stabiliziraju domaću ekonomiju – ističe Jurčić.
Ovako, s eurom kao valutom koja se jednako koristi i u Grčkoj i u Njemačkoj, grčka vlada nema prevelike šanse. Njihov javni dug je 323 milijarde eura i - u okolnostima niske produktivnosti i visoke nezaposlenosti - s njim Atena ne može sama upravljati.
Turobni scenarij
Kada je to postalo jasno, na scenu su stupili njezini kreditori: Europska središnja banka, Europska komisija i MMF. Institucije koje su u Grčku godinama, često i bez bilo kakvih kriterija, upumpavale svoj novac. I koji sad svoje šolde – ili bar neki njihov dio – žele natrag, pa propisiju gdje bi Grčka trebala rezati, a gdje ne.
- To je kao da vuku date da čuva ovce. Oni su, u financijskom smislu, okupatori – zaključuje Jurčić.
Grčka je kriza u tom smislu velika lekcija i za Hrvatsku koja bi, prema njegovu mišljenju, svojoj kuni trebala vratiti sve njezine prirodne funkcije, ukinuti deviznu klauzulu kojom se ona vezuje uz euro ili švicarski franak te je pretvoriti u katalizatora i stabilizatora hrvatskog gospodarstva. Kako nam se ne bi dogodio turobni grčki scenarij.
Japanci znaju što rade
Da visok javni dug ne mora biti problem koji će zemlju sunovratiti u kaos, dobro pokazuje primjer Japana. Javni dug te zemlje na Dalekom istoku iznosi 270 posto njihova BDP-a, no Japan ga uredno financira.
- Njima je glavni cilj bio zaposliti svoju radnu snagu, jer ako ljudi rade, onda se i dug može vraćati. To su mogli činiti jer imaju svoju valutu - jen. Japan je 1996. i 1997. imao dvije velike krize, i njih je pokrio vlastitim novcem. Nije im, dakle, trebala nikakva ‘trojka’, nego su krizu riješili sami – poručuje Jurčić.
Loši gosti iz Švicarske
Valuta pokazuje snagu ekonomije neke države. Švicarski franak valuta je koja odražava snagu švicarske ekonomije, njihovu visoku zaposlenost, nizak deficit, niski javni dug... Zato je kamata u Švicarskoj dva posto. Kada švicarski franak prebacimo u Hrvatsku, on počne funkcionirati u uvjetima zemlje u kojoj je teško doći do posla, u kojoj je visok deficit, javni dug, nezaposlenost... I to se onda odražava na neusporedivo višoj kamatnoj stopi – pojašnjava prof. dr. Ljubo Jurčić.
