Ovaj put nema gužvi na njemačkim glavnim kolodvorima ni dirljivih oproštajnih scena u domovini. Ne vide se ni njemački poslodavci koji s cvijećem u rukama na peronima svojih velegrada dočekuju nove gastarbajtere iz Hrvatske, s osiguranim stanovima i gotovim radnim dozvolama, kao što je to bilo krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Ali unatoč tome, pa i činjenici da ni Njemačka nije više obećana zemlja, posljednjih dana sve više nezaposlenih Hrvata stiže u njezine velike gradove, počevši od Berlina, Münchena, Frankfura, Stuttgarta, Kölna, pa do manjih industrijskih centara poput Mannheima, Ludwigshafena, gdje novi hrvatski gastarbajteri tiho pristižu kod svojih rođaka, prijatelja i poznanika, a zatim kreću u potragu za radnim dozvolama, poslom i stanom.

Jedna od njih je i Siščanka Danijela Bičanić (36), nova hrvatska gastarbajterica u Frankfurtu, koja inače radi kao primalja u sisačkoj bolnici.

Za 10 eura po satu

− Kao primalja radim već 16 godina i zaposlena sam u sisačkoj bolnici. Uzdržavam dvoje djece i prisiljena sam na odlazak u Njemačku, prije svega radi bolje zarade, da mogu prehraniti svoju obitelj i dostojanstveno živjeti. Završila sam i višu školu za primalje, ali sve to nije dovoljno da bi čovjek mogao pristojno živjeti od svojeg posla, bez obzira na to što radi danonoćno u tri smjene. U svojoj sam bolnici uzela godinu dana neplaćenog odmora i krenula u potragu za poslom kod prijateljice u Frankfurt, te sada u Njemačkoj sređujem papire i tražim poslodavca.

Problem mi je trenutno njemački jezik. Njemačke su bolnice znatno pooštrile kriterije, pa svi gastarbajteri trebaju jako dobro govoriti jezik i sada više nema mogućnosti natucanja, nego trebati položiti ispit znanja njemačkog jezika na Goetheovu institutu, a to za početnike nije baš jednostavno. Vjerujem da ću nakon svega uspjeti dostići potrebnu razinu znanja njemačkog jezika, jer to mi je sada jedina prepreka da odmah dobijem posao. Zahvalna sam našim ljudima koji me savjetuju i pomažu mi da jednostavnije i brže dođem do posla − optimistično nam je rekla Danijela.

− Ako uspijem, a vjerujem da hoću, više se nikada ne bih vratila u Hrvatsku. Planiram ovdje odmah dovesti svoje dvoje djece i osigurati im sretniju budućnost − odlučna je Danijela, i dodaje kako je do pronalaska zaposlenja u svojoj struci spremna u Njemačkoj raditi i drugi posao, jer treba preživjeti i djeci poslati nešto novca kući.

Ilija Peran, dugogodišnji radnik njemačkog Caritasa, a sada djelatnik tvrtke “Šojat” u centru Mannheima, koji svakodnevno našim ljudima pruža razne informativne usluge, kaže nam:

− Ugodno sam iznenađen što u Mannheim već svakodnevno dolaze novi nepoznati mladi ljudi iz Hrvatske u potrazi za poslom. Vidim ih svake nedjelje i u crkvi, gdje se okupljaju, traže nova poznanstva i veze za posao. Slobodno se može kazati da je novi iseljenički val, nakon onog izbjegličkog devedesetih godina, opet zapljusnuo Njemačku. Budući da sam dugogodišnji socijalni radnik njemačkog Caritasa u ovom gradu, obraćaju mi se sa zamolbom da ih uputim na nadležne adrese gdje mogu ostvariti svoja prava, ishoditi radne dozvole, pronaći jeftin smještaj i tvrtke koje će ih zaposliti.

Uglavnom su to mladi i uspješni poslovni ljudi koji se bave građevinarstvom i vidim da im uspijeva vrlo brzo doći do radnih dozvola, iako su Nijemci donijeli dvogodišnju zabranu zapošljavanja radnika iz Hrvatske. Zanimljivo je da naši novi gastarbajteri, bez obzira i na krizu u Njemačkoj, ne rade za manje od 10 eura po satu, za razliku od radnika iz nekih drugih zemalja koji znaju raditi i za minimalnih pet eura.

Mislim da bi naše državne institucije, posebice diplomatska predstavništva i Hrvatska gospodarska komora, trebali u većim gradovima otvoriti poneki biro i angažirati ljude koji bi pomogli novim gastarbajterima u rješavanju administrativnih problema da lakše dođu do zaposlenja i stana − rekao nam je Ilija Peran.

Osim kvalificiranih radnika, njemački radni biroi i tvrtke traže visokoobrazovane djelatnike, liječnike, inženjere, informatičare, biologe i druge intelektualce koji trebaju visokorazvijenom gospodarstvu ove najmoćnije europske velesile kojoj prijeti dramatičan deficit visokoobrazovanih kadrova i zbog pada nataliteta. Naime, Njemačka će u idućih 12 godina imati šest milijuna manje zaposlenih od sadašnjih 42 milijuna radnika. To je za ovdašnje razvojne stratege već dovoljan znak za alarm, smatra i prof. dr. Zlatko Hrgović, koji je već niz godina kruh zarađuje u njemačkom zdravstvu.

− To je činjenica koje su Nijemci i te kako svjesni i žele se na vrijeme osigurati za normalan društveni i gospodarski razvoj. Dobro mi je poznata situacija u njemačkom zdravstvu, gdje radim već 39 godina, i mogu kazati da je sada velika potražnja za našim liječnicima, medicinskim sestrama, njegovateljicama, psiholozima i psihijatrima. Vidim da naši liječnici koji neprestano dolaze iz Hrvatske bez problema dobivaju radne dozvole, neki čak i po kratkom postupku, što je dokaz koliko su potrebni ovdašnjem tržištu, ali i da su naši kadrovi na njemačkom tržištu cijenjeni puno više nego neki naši istočni susjedi, poput Bugara, Rumunja i Mađara.

Povijest se ponavlja

U cijeloj toj situaciji žalosno je što Hrvatska ostaje bez visokoobrazovanih medicinskih kadrova, u čije je obrazovanje naše društvo puno uložilo. To je veliki problem za hrvatsko zdravstvo, koje godinama obrazuje mlade ljude, a onda ih na takav način izgubi.

Posve je jasno zašto kolege liječnici odlaze iz Hrvatske. Nemaju adekvatne uvjete za rad i, na posljetku, nisu dobro plaćeni, a k tome i ne mogu napredovati u struci. Primjerice, ovdje u Njemačkoj svi liječnici koji dolaze iz Hrvatske odmah mogu dobiti specijalizaciju, a to je kod nas još uvijek teško, pa se i ne trebamo čuditi što nam kolege i 2013. godine bezglavo odlaze trbuhom za kruhom iz Lijepe naše − rekao nam je prof. dr. Zlatko Hrgović, ginekolog iz Frankfurta.

− Činjenica je da se povijest ponavlja i naši ljudi danas, kao i prije četrdesetak godina, dolaze u Njemačku u potrazi za egzistencijom i napretkom u karijeri. Istina je da Njemačka nije više kao što je nekada bila, ali još uvijek se može u njoj pristojno živjeti i zaraditi − potvrđuje nam Zdravko Čutura, vrlo cijenjeni Hrvat i dugogodišnji uspješni socijalni radnik u Fuldi.

Do 2025. godine posao za 1,5 milijuna stranaca

Novim hrvatskim gastarbajterima i te kako je poznato da Nijemci do 2025. godine na svojem tržištu planiraju zaposliti novih 1,5 milijuna stranih radnika. To je nedavno najavio i Eric Schweitzer, predsjednik Njemačke gospodarske komore, naglasivši kako će im gotovo svakog mjeseca trebati 10.000 novih stranih radnika, uglavnom kvalificiranih i visokokvalificiranih kadrova.

Najtraženija zanimanja

Među najtraženijim su zanimanjima strojari, matematičari, informatičari, kvalificirani tokari, bravari, tesari, zavarivači, sobarice, monteri centralnoga grijanja, medicinsko osoblje, liječnici, inženjeri, medicinske sestre i njegovatelji.

Slobodna Dalmacija

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije svijet