Znanstvenici Yalea prvi put utvrdili raskošne boje perja dinosaura

Na nedavno objavljeni rad paleontologa iz Kine nadovezuje se, i pomalo polemizira, rad skupine paleontologa sa sveučilišta Yale objavljenoga u časopisu Science 4. veljače.

Paleontolozi su proučavali mikroskopske tragove u fosilu, strukture nazvane melanosomi, jedne jedine životinje. Proučavanje je omogućilo da se posve rekonstruiraju boje perja koja je nosila životinja katalogizirana kao Anchiornis huxleyi, troodontid sa četiri krila, fosil star 150 milijuna godina iz kasnog jurskog razdoblja, iskopan u Kini.

Životinja je imala temeljno perje sive boje, crvenkasto-smeđu irokeski pernatu krijestu boje svježe pečene opeke te iste takve točkasto raspršene šare po sivim obrazima. Na krilima i nogama imala bijelo perje poprskano crnim pojedinostima i s posve crnim završecima.

- Da je danas živa bila bil vrlo upečatljiva - kaže Richard O. Prum šef odjela ornitologije, ekologije i evolucijske biologije na Yaleu.

Žive, kontrastne boje na nogama vjerojatno su imale ulogu u komunikaciji životinja na daljinu, tj. privlačenju ženki.

Metoda kojom su određene boje perja izum su diplomca odsjeka geologije i geofizike Jakoba Vinthera s Yalea, koji je melanosome kao "čitljive" mikrostrukture najprije otkrio na fosilima lignji. Njegova je teorija provjerena potom na 112 milijuna starom fosilu pera iz Brazila te 47 milijuna godina starom fosilu ptice.

Za rekonstrukciju izgleda pernatog dinosaura velikog otprilike kao svraka znanstvenici su pozorno istražili 29 pera i u radu tvrde da je izgled životinje rekonstruiran s 90-postotnom vjerojatnošću.(Večernji)