Živimo u vrijeme kad radi posla ili nove večernje epizode "Big Brothera" često žrtvujemo spavanje. Hvalimo se kako odlično funkcioniramo uz samo 5 sati sna (ali tek nakon što popijemo prvu kavu, naravno).

Ljudi nam se zbog toga dive. Ponekad smo malo razdražljiviji, no to je dobro - iskreniji smo prema šefu i lakše mu u lice kažemo što mislimo o njemu. Naravno, pri tome smo sigurni da manjak spavanja nema nikakve veze s veličinom naše stražnjice ili pivskog trbuha, navode "Istine i laži o hrani".

Do danas je objavljeno 50-ak epidemioloških istraživanja koja su analizirala povezanost spavanja i pretilosti u djece i odraslih - većina je pronašla povezanost. Spavanjem trošimo najmanje energije, ali nas možda najviše štiti od pretilosti. Ne treba puno vremena da manjak sna počne utjecati na naš apetit, pogotovo za nečim slatkim. Piše Slobodna Dalmacija.

Nakon samo dvije nedovoljno prospavane noći (četiri sata sna dnevno) dolazi do smanjenja razine hormona sitosti (leptina) i povećanja razine hormona gladi (grelina). Nedostatak spavanja ima tako velik učinak na naš metabolizam da čak nije važno ni koliko se dobro hranite, ni koliko vježbate; ako ne spavate dovoljno, nećete moći smršavjeti.

Nije problem samo u količini spavanja.

Umjetno osvjetljenje kojem smo izloženi nakon zalaska sunca omogućuje nam da budemo aktivni i da jedemo po noći. Ovakve, možda naizgled bezazlene radnje neprirodne su i imaju izrazito negativan učinak na naš dnevni ciklus (cirkadijalni ritam).

Naime, svaka stanica u našem tijelu posjeduje jedan "unutarnji sat" koji joj govori koji je dio dana. To je važno jer neke se tjelesne aktivnosti odvijaju po danu, a neke po noći, kada bismo u normalnim uvjetima trebali spavati - cirkadijalni ritam ima ključnu ulogu u reguliranju metabolizma i hormonskog sustava. Stoga nas ne treba čuditi zašto su upravo oni o kojima nam život najviše ovisi, poput policajaca, medicinskih sestara i vatrogasaca, obično jako pretili.

Prema FBI-ovom izvješću, čak 80% policajaca je pretilo. To je znatno iznad prosjeka. U stvari, to je toliko iznad prosjeka da vas potakne na pitanje zašto žene toliko maštaju o njima? Više faktora utječe na sinkronizaciju cirkadijalnog ritma. Najvažniji su: svjetlost, hrana te tjelesna aktivnost. Svjetlost ima najsnažniji utjecaj na naš cirkadijalni ritam.

Nažalost, danas većinu vremena provodimo u zatvorenim prostorima, dok smo navečer, često i za vrijeme spavanja, izloženi svjetlosti. Ovakav način života ima velik utjecaj na otpuštanje melatonina, "hormona spavanja". Naime, izlaganje svjetlosti prije spavanja smanjuje otpuštanje ovoga hormona, a prisustvo svjetlosti za vrijeme spavanja smanjuje ga za više od 50%.

Da stvar bude još gora, naši kapci propuštaju svjetlost te čak i dok spavamo svjetlost javne rasvjete može poremetiti cirkadijalni ritam i kvalitetu spavanja. Ukratko - neispavani ljudi su deblji, kraće žive i bolesniji su. Idealno bi bilo lijeganje oko 22 sata navečer, rano buđenje, potom dobar doručak i onda na neku vrstu tjelovježbe. No malo si tko danas može priuštiti taj luksuz.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije zanimljivosti