U livanjske osnovne škole ove godine je upisano samo 120 prvašića, a kako stvari stoje, iduće godine će ih biti još manje.
Zulka Baljak iz Centra za građansku suradnju kaže da u drugom polugodištu u jednu od livanjskih škola više neće ići 22 učenika, a najmanje još toliko ni u drugoj.
- Upravo sam od ravnatelja jedne od ovih škola dobila te podatke. Djeca su zajedno sa svojim roditeljima odselila preko raspusta, kaže nam Baljak, koja svojom građanskom hrabrošću odmah mora osvojiti sugovornika.
U sredini kao što je Livno i u kojoj, a slično je, nažalost, i u drugim dijelovima BiH, "manjini" nije jednostavno iznositi obespokojavajuće podatke, najprije zato što oni ne odgovaraju lokalnoj vlasti.
Prijateljica ode u Australiju
No, sviđalo se to nekome ili ne, prijateljica Zulke Baljak je prije sedam dana sa svojim suprugom i sa dvoje djece odselila u Australiju.
- Rođena je tamo, ali se vratila u Livno, u rodni kraj roditelja, udala se, rodila i, eto, ipak su kupili kartu u jednom smjeru. A radila je i ona i muž joj, govori Zulka, napominjući da je Centar za građansku suradnju, zajedno sa Inicijativom Građanke za ustavne promjene, prepoznao neujednačenost zakonske regulative i diskriminaciju građana i građanki kao - ustavni problem.
Vildana Džekman, PR Inicijative, kaže nam da su oni u Platformi ženskih prioriteta za ustavne promjene još 2013. godine zatražili izmjene Ustava BiH kojima bi se osigurala jednaka prava svim građanima/kama na prostoru cijele BiH.
- Pokazale su brojne analize da i temeljni problem nejednakog položaja i diskriminacije porodilja leži u aktualnom Ustavu BiH koji zbog nesinkroniziranih zakona dozvoljava konstantnu diskriminaciju, ističe Džekman.
Trideset pet organizacija je već član Inicijative, a jedna od njih, Udruženje Žene ženama, zajedno sa HUG Žene Trnova, uskoro pokreće kampanju NE diskriminaciji porodilja u Federaciji BiH: "Njome se zalažemo za donošenje takvog zakona kojim bi se riješio problem neujednačenih porodiljskih naknada i osnovao obiteljski fond za tu namjenu", objašnjava nam Milena Regoje iz Žena Trnova.
- Podržat ćemo kampanju zato što smatramo da sve u našoj zemlji, od diskriminacije porodilja pa do rupa na cestama, jeste odraz nefunkcionalnog i diskriminirajućeg bh. sustava, i naš je cilj vraćanje ustavne tematike na dnevnopolitičku agendu, kaže Zulka, od koje saznajemo da i u Livnu vlada diskriminacija između žena koje rade u javnom sektoru i uposlenica kod privatnika.
Do prije nekoliko godina nitko od njih nije primao porodiljsku naknadu, a nakon borbe aktivistkinja ona postoji u javnom sektoru. Nije to jedini primjer besperspektivnosti i nepravde, što, tvrdi sugovornica, najviše tjera ljude iz cijele Bosne i Hercegovine, pa i iz Livna.
- Sinoć, oko devet, išla sam kući sa strahom. Grad je bio avetinjski prazan, kaže Zulka.
Obitelj njene prijateljice je samo jedna od 60 koje su se prošlog mjeseca iselile iz BiH!
- Najviše obespokojava to što odlaze, kao, i u tom slučaju, i oni koji su radili. Jer, mnogo toga obespokojava. Evo, prije rata je ovdje bila Tkaonica tekstila, zvali smo je Preslica, jedina je bila u bivšoj Jugoslaviji, mislim i na Balkanu. Prodata je nedavno, gotovo za džaba, prije toga je raščerupana, sve je odnijeto iz nje i na tom mjestu će sada biti trgovački centar. A, ako je išta moglo opstati, onda je to bila ova tvornica, tvrdi Baljak, napominjući da, pored nekih malih privatnih tvrtki, još samo livanjska Mljekara, i nekoliko privatnih mljekara rade uspješno.
Buško jezero je u BiH, ali...
Centar za građansku suradnju Livno je organizirao 33 sastanka u posljednja tri mjeseca u cijeloj Federaciji: "Stotine ljudi je anketirano o ustavnim promjenama i sve njihove odgovore smo poredali u 20 sektora, a u okviru jednog od njih nedvosmisleno je iskazana neophodnost jasne i jedinstvene državne politike za zaštitu roditeljstva, obitelji i djece. Republika Srpska ova pitanja rješava entitetskim zakonima, ali i tamo postoji veliko nezadovoljstvo, međutim, u FBiH ih regulira svaka županija posebno. No, i naše istraživanje je pokazalo da županije sve više postaju svrha samome sebi, a u isto vrijeme toliko je problema neriješenih. Evo Buškog jezera, najvećeg vještačkog jezera u Europi, od čijih voda najveću korist ima Republika Hrvatska. Eksperti su izračunali, umjesto da Livno i Tomislav-Grad dobiju 21 milijun od te vode, oni se moraju zadovoljiti s pet milijuna. Ali, tko će pokrenuti to pitanje na državnom nivou? Nitko se ne osvrće ni na prijetnje mještana da će zaustaviti protok vode...", govori Baljak, majka dvojice sinova. Jedan je završio studij u Sarajevu, DIF.
Prema federalnom Zavodu za statistiku, Livanjska županija je sredinom 2014. godine imao 78.365 stanovnika: u dobi do 14 godina ih je bilo 10.389, od 15. do 64. godine - 51.002, a od 65. godine pa nadalje 16.974. Zbog učestalog iseljavanja ovi podaci su sve - netočniji. Jedino se ne mijenja površina Županije: 4.934 četvornih kilometra.
