Rezultati rada županijskih institucija vlasti, uspostavom mehanizma koordinacije kojim se županijama daje značajna uloga u procesu euroatlanskih integracija naše zemlje, prestaju imati utjecaja samo na građane određenih županija, nego će utjecati na građane cijele zemlje.
Dakle, ukoliko vlast u nekoj županiji ne bude imala kapacitet, sposobnost ili političku volju da radi i izvršava svoje obaveze, to neće, kao dosad, imati utjecaja samo na kvalitet života građana te županije, nego će usporavati ili blokirati cijelu zemlju i time utjecati na kvalitet života svih. A monitoring svih vlada i parlamenata u BiH, koji provodi CCI, ukazuje, u najmanju ruku, na drastične razlike, po raznim osnovama, između institucija vlasti u različitim županijama. A ukazuje i na jednu bitnu zajedničku karakteristiku institucija vlasti u BiH – masovno nepoštovanje zakona i drugih propisa koji reguliraju rad institucija, što je nespojivo sa konceptom pravne države, na kome se Europska unija, prema čijim standardima navodno težimo, zasniva. Navodi se, između ostalog, u priopćenju Centra civilnih incijativa.
Analiza rada županijskih vlada u prvom tromjesečju 2016.
U svakoj od županijskih skupština ima i poslanika koji, u prva tri mjeseca 2016. godine, nisu postavili ni jedno poslaničko pitanje ili podnijeli inicijativu - procentualno ih je najviše u ZHK (91% ili 21 od 23), te u PK i K10 (76% ili 16 od 21 i 19 od 25), a najmanje u KS (23% ili 8 od 35). A u svakoj od županijskih skupština ima i poslanika koji, u prva tri mjeseca 2016. godine, nisu učestvovali u raspravi ni o jednoj točki dnevnog reda – najviše ih je opet u ZHK (87%, odnosno 20 od 23), te u PK (67% ili 14 od 21) i K10 (64% ili 16 od 25), a najmanje u USK (10%, tj. 3 od 30).
Amandmanska aktivnost poslanika zabilježena je u TK, ZDK, BPK, SBK i KS. A u USK, PK, HNK, ZHK i K10 nijedan poslanik nije uložio nijedan amandman, u prvom kvartalu 2016. godine.
Učestalost održavanja sjednica skupštine, vrijeme koje se provodi u radu na njima i oko njih, te, rezultati tog rada, ozbiljno dovode u pitanje opravdanost (svrsishodnost i moralnost) plaćanja tog rada. No, za sada samo Skupština Zeničko-dobojskog kantona, zahvaljujući principijelnoj odluci svojih poslanika, funkcionira tako da nijedan njen član (uključujući i najuže rukovodstvo) nije na platnom spisku Skupštine, odnosno, nije zaposlen u njoj.
Za razliku od ZDK, u skupštinama BPK, SBK, K10, KS, HNK i PK preko 50% poslanika je profesionaliziralo svoj status i primaju plaću od Skupštine.
Analiza rada županijskih skupština u prvom tromjesečju 2016.
