Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić pohodio je u subotu, 23. srpnja 2016. Memorijalni centar Rujani u Donjim Rujanima u Bosni i Hercegovini, gdje je predvodio euharistijsko slavlje za sve poginule branitelje koji su svoj život dali na tome prostoru.
U koncelebraciji je bio i biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, župnik Adolf Višaticki i susjedni svećenici.
Na početku euharistijskog slavlja uvodnu riječ uputio je biskup Komarica, pozdravivši rodbinu poginulih branitelja, sve branitelje i vjernike. Biskup Komarica istaknuo je kako oni koji dolaze na to mjesto sjećanja ne dolaze kako bi trijumfirali nad poraženima, već kako bi zahvalili Bogu i palim braniteljima na žrtvi koju su prinijeli braneći svoje domove. Biskup Komarica je pozdravio nadbiskupa Barišića i zahvalio mu što je prihvatio predvoditi ovo euharistijsko slavlje. Piše Katolička tiskovna agencija.
U homiliji nadbiskup Barišić je rekao da je ovo mjesto – "mjesto memorije koje nas podsjeća na proživljeno vrijeme". Istaknuo je kako je važno sjećati se svoje prošlosti kako ne bismo izgubili svoj korijen i svoju orijentaciju. Tako se sjećamo i našeg izlaska iz ropstva u slobodu. Nadbiskup je podsjetio kako je još jedan narod prolazio kroz ropstvo: izraelski narod. "Izrael izlazi iz egipatskog ropstava, te prolazi dugi put. Bog sklapa savez s tim narodom: savez s krvlju životinja, krvlju koja je simbolizirala život. Ovo je bio njihov savez s Gospodinom. I mi smo imali jedan savez u teškim vremenima, i ostali smo vjerni Bogu. Ali taj savez nije sklopljen krvlju životinja, već je to bila krv očeva, braće, sinova. A taj savez njihove krvi nas još više povezuje".
Nadbiskup je spomenuo kako je papa Franjo pisao da su ga u školi u Argentini učili kako smo sinovi majke Domovine. Domovina se ljubi, a samo onaj koji je bez skrupula, koji nije čovjek, spreman je prodati i vlastitu majku, rekao je nadbiskup. "Domovina je majka. Domovina se ne može prodati nikada i ni za što. Nema veće sramote od rata: drugoga ugroziti, oduzeti mu kuću, dostojanstvo, domovinu. To je najniže stanje u koje se čovjek može spustiti. Ali tu se sreće i ono najviše, i time se mi ponosimo: to su naši branitelji koji su dali svoje živote. Ovdje su i njihova imena. O svakom tom imenu, mogao bi se napraviti film. Zovu se branitelji jer su obranili našu Domovinu. Ali i nama su dali mogućnost da je branimo u njezinoj izgradnji. I mi smo branitelji: branitelji života, pravednosti, bližnjega, u svojim ulogama oca, majke! To je veliko bogatstvo. Ne smijemo ga obezvrijediti. Taj identitet branitelja trebamo predati novim generacijama, svojoj djeci", istaknuo je.
Nadbiskup Barišić osvrnuo se i na evanđelje dana u kojem Isus govori da je Kraljevstvo Božje kao jedno polje zasijano dobrim sjemenom. Pojasnio je "da smo mi poput toga polja u koje je, osim dobrog sjemena, dospio i kukolj". "Možda nas iritira ovaj kukolj u drugima, nepravda u društvu, te bismo htjeli odmah sve riješiti, počupati kukolj. Ali Gospodin ne dopušta sveto nasilje nad čovjekom. On ima povjerenja u čovjeka. Ima nade. Kukolj ne može nikada postati pšenica, ali čovjek uvijek ima mogućnost obratiti se". Na kraju je rekao da je dostojno da branitelje zadržimo u memoriji, ali da to nije dovoljno. "Žrtva Isusa Krista, memorija koju slavimo u misi, povezuje njihovu žrtvu sa vječnošću. Oni su svojom žrtvom povezani s Isusom Kristom. To nam daje nadu i sigurnost. Isusu Kristu prepustimo sve što se događa, sud i pravdu, a našim pokojnicima neka je pokoj vječni", zaključio je nadbiskup Barišić.
Na kraju Misnog slavlja uslijedila je molitva za sve poginule branitelje, a potom su zahvalnu riječ uputili biskup Komarica i župnik Višaticki.
Memorijalni centar Rujani podignut je 2010. godine na čast i spomen više od 300 branitelja koji su poginuli na ovom području, koje je bilo ključno u obrani južne Hrvatske i jugozapadne Bosne i Hercegovine na početku velikosrpske agresije. U Memorijalnom centru se nalazi 15 kamenih ploča sa zapisanim imenima 325 hrvatskih branitelja i osmorica svećenika koji su svoje živote dali u obrani Livna. Svake se godine za njih tradicionalno slavi euharistijsko slavlje.
