Politička situacija u Hercegbosanskoj županiji, nakon određenog vremena stabilizacije, ponovno je ovih dana narušena i to opet na relaciji SNSD-HDZ BiH, a ovaj put zbog ŠGD Hercegbosanske šume.
SNSD je na Odluku o imenovanju nove Skupštine ŠGD Hercegbosanske šume povukao vitalni nacionalni interes, nakon kojeg je reagirao Županijski odbor HDZ BiH Hercegbosanske županije.
U toj reakciji ŽO HDZ-a BiH navodi kako je neopravdano pozivanje na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa kada je u pitanju Odluka o imenovanju nove Skupštine ŠGD Hercegbosanske šume, odnosno odluka o prijenosu ovlaštenja na članove Skupštine ŠGD Kupres. Iz HDZ-a BiH HBŽ-a pritom su pojasnili kako se u okviru ove odluke samo mijenjaju opunomoćenici iz reda hrvatskog naroda te da ta promjena ni na koji način ne ugrožava interese srpskog naroda. Piše Dnevni list.
Nije politička borba
Stoga upozoravaju kako se povlačenjem vitalnog nacionalnog interesa želi onemogućiti zakonit rad najjačeg poduzeća u HBŽ-u, a to je ŠGD Hercegbosanske šume d.o.o. Kupres i zakonit rad Skupštine HBŽ. Zaključuju kako se ovakvi potezi ne mogu smatrati političkom borbom “nego rušenjem same Hercegbosanske županije”. Ovaj slučaj mogao bi imati i posljedice na ukupne odnose dvije stranke, tim više što je situacija na lokalnoj razini u HBŽ-u kroz jedno duže vremensko razdoblje daleko od idealne. Postavlja se pitanje hoće li zbog svega morati reagirati središnjice, odnosno lideri stranaka Dragan Čović i Milorad Dodik kako bi se situacija smirila, odnosno koalicija stabilizirala.
U ovoj županiji, podsjećamo, odnosi dvije stranke često su dolazili u različite izazove, a najveći je bio upravo u vrijeme neposredno nakon općih izbora 2014. godine. Partnerstvo dvije stranke teško se ostvarivalo na terenu unatoč općenito govoreći dobrim odnosima dvije središnjice, no u Hercegbosanskoj županiji ponašanje srpske strane usporavalo je u prvom redu formiranje vlasti, a nakon toga su se pojavili različiti zahtjevi koji su tražili dizanje na višu razinu, ali i izazvali reakciju hrvatskih predstavnika koju su postavili pitanje ukupnih međunacionalnih odnosa, a posebice odnos RS-a prema Hrvatima.
Raniji primjeri
Naime, situacija u HBŽ-u postala je na neki način paradigma međunacionalnih odnosa s posebnim naglaskom na ono što HBŽ s jedne strane omogućuje manjinskom narodu, dok RS to isto ne omogućuje.
Jedan od takvih je i zahtjev vlasti iz Banja Luke da se uvede dopunska nastava srpskog jezika u jednu od škola na područje HBŽ-a, nakon čega je stigla i jasna reakcija resornog ministarstva HBŽ-a u kojoj se navodi kako je obrazovanje, sukladno Ustavu FBiH, u isključivoj nadležnosti županija te se poziva vlasti u RS-u da riješe problem uporabe hrvatskog jezika i nacionalne skupine predmeta, baš kao što je ranije urađeno u Drvaru i Bosanskom Grahovu. Kriza je nastala u jednom trenutku i zbog iznošenja grbova hrvatskog naroda u pojedinim uredima na prostoru te županije, ali i zbog uvjetovanja srpske strane ustavnim promjenama kako bi se dobila dozvola za izgradnju katoličke crkve u Drvaru. HDZ BiH je na ovim primjerima ipak pokazao kako se neće dopustiti destabilizacija ovog prostora te je jasno ukazivao da vlasti u RS-u moraju pokazati više senzibiliteta za Hrvate u tom entitetu. Politička previranja su započela još nakon općih izbora 2014. godine i to prvo zbog srpske ministarske kvote, a nakon toga i traženja ustavnih promjena u HBŽ-u.
