Livanjske ulice su sve praznije i praznije. Razlika u nekoliko hiljada stanovnika između posljednja dva popisa nije zastrašujuća, koliko je činjenica da je ta razlika nastala tek u posljednjih nekoliko godina. U protekloj 2016. godini je 130 obitelji napustilo Livno. Bolji život su potražili van granica BiH, najčešće u Njemačkoj.
- To nisu pojedinci, to su obitelji, što znači da je broj ljudi koji su napustili Livno veći za tri ili četiri puta – kazala je u razgovoru za Faktor Zulka Baljak iz Centra za građansku suradnju u Livnu.
Livno je samo jedan od bh. gradova iz kojih se stanovništvo masovno iseljava. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, od polovine 2013. godine do kraja 2016. godine je BiH napustilo oko 90.000 građana. Najviše se to odnosi na Hrvate iz BiH, a čelnici Hrvatskog narodnog sabora (HNS) uzrok iseljavanja Hrvata vide u Izbornom zakonu.
- Pravo da sami biraju svoje legitimne političke predstavnike dosad je bilo onemogućeno samo Hrvatima, a posljedice su ubrzano iseljavanje Hrvata iz BiH – kazao je nedavno Božo Ljubić, a slično objašnjenje za demografske promjene imaju i ostali čelnici HNS-a, odnosno Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.
Borba za egzistenciju
U posljednjih 12 godina o građanima Livna računa vodi HDZ-ov načelnik Luka Čelan, a to će raditi još najmanje naredne četiri godine. Iz iste stranke se regrutuje najveći broj članova Vlade HB županije. Ipak, Hrvati se masovno iseljavaju iz Livna, što nameće mogućnost da Izborni zakon BiH baš i nije razlog zbog kojeg napuštaju svoje domove.
- Razlozi su najprije nezaposlenost, a zatim i nesigurnost. Događa se da i suprug i supruga rade, daju otkaz i presele se u Njemačku. Ljudi ovdje jednostavno ne vide perspektivu, ni za sebe ni za svoju djecu – smatra Zulka Baljak.
Legitimitet predstavnika Hrvata u Livnu i cijeloj HB županiji, iz perspektive čelnika HNS-a, nije upitan, ali je za građane Livna upitna njihova privrženost rješavanju problema koji dovode do iseljavanja.
- Oni su nezainteresirani za probleme građana i ne surađuju sa nama. Mi smo imali radnike rudnika Tušnica, koji je zatvoren i u stečaju je. Bez posla je ostalo 76 radnika. Mi smo svim radnicima pomogli da naprave tužbe u sklopu naše besplatne pravne pomoći. Županijska vlada se slomila, ljude su hvatali po ulici da ih uplaše da skinu sa tužbe Vladu. To je primjer odnosa vlasti prema građanima – objašnjava Faktorova sugovornica.
Borba za egzistenciju, a ne izborno zakonodavstvo, je motiv zbog kojeg građani kupuju jednosmjerne karte i napuštaju BiH. Iako nema dijela naše zemlje koji je imun na tu pojavu, statistika sigerira da strmoglavi pad broja stanovnika ponajviše pogađa Hrvate. Aktuelna politika uslovljavanja koju vodi lider HDZ-a BiH Dragan Čović, a kojom se opstruišu ekonomske reforme kako bi se izborno zakonodavstvo prilagodilo potrebama stranke kojom predsjedava i njegovim ambicijama za osvajanje novog mandata u Predsjedništvu BiH, nosi negativne posljedice za sve građane BiH, ali posebno Hrvate čija bi brojka, ukoliko se takva politika nastavi, u narednim godinama mogla biti na nivou statističke greške.
Mogućnost zapošljavanja u EU
Učešće Hrvata u ukupnom broju građana koji su napustili BiH nije posljedica drugačijeg položaja u odnosu na ostale konstitutivne i nekonstitutivne narode, naročito ne u pogledu mogućnosti izbora predstavnika u institucijama vlasti, već činjenice da većina hrvatskog stanovništva u BiH posjeduje pasoš susjedne Hrvatske, koji im omogućava neometano kretanje u zemljama Europske unije, te neometanu mogućnost zasnivanja radnog odnosa u nekim zemljama Europske unije. Primjera radi, od 1. srpnja 2015. godine je Njemačka ukinula sva ograničenja pristupu tržištu rada hrvatskim državljanima, što je značajno doprinijelo i iseljavanju Hrvata iz BiH.
Neodoljivost njemačkih prirodnih ljepota i infrastrukture nije razlog zbog kojeg Hrvati odlaze u tu zemlju, već činjenica da u njoj mogu osigurati svoju egzistenciju, koju ne osigurava Izborni zakon već ekonomske reforme. Ukoliko pozicija Dragana Čovića u Predsjedništvu BiH ima prioritet u odnosu na te reforme, onda bi hrvatsko stanovništvo u BiH u budućnosti mogla činiti isključivo ekonomski osigurana HDZ-ova stranačka infrastruktura infiltrirana u institucije vlasti. Piše Faktor.
