Uspješni direktor najprofitabilnijeg javnog poduzeća u Hercegbosanskoj županiji ŠGD „Hercegbosanske šume“ d.o.o Kupres ,dipl. oec. Draško Brnić ,na kraju svog četverogodišnjeg mandata otvoreno je progovorio o poslovanju tvrtke, gospodaranju šumama te o političkim smjenama i utjecajima koji vode do navodnog davanja šuma strancima u koncesije i što bi ono u konačnici značilo ne samo za ovo poduzeće već i za cijeli prostor Hercegbosanske županije i BiH.
Gospodine Brniću ,kraj veljače je vrijeme za izvješća o poslovanju svih poduzeća. Kako je u poslovnom smislu, za ŠGD „Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres protekla 2016.godina
Uprava Društva je uložila velike organizacijske i kadrovske napore da se ostvari financijska stabilnost poduzeća tijekom 2015.godine što je urodilo plodom i rezultiralo i preneseno i na poslovnu 2016.godinu.Društvo je u 2016.godini premašilo svoj poslovni plan i ostvarilo rezultat na razini iz prethodne godine,što će biti vidljivo i u izvješću za 2016.godinu.
Svi relevantni financijski pokazatelji likvidnost,profitabilnost i ekonomičnost pa sve do pokazatelja aktivnosti, poput dnevne prodaje,naplate potraživanja su odlični te očekujemo i ostvarenje dobiti kao i prošlu poslovnu godinu oko 1,5 mil.KM.Zajednički je to uspjeh Uprave,NO i Skupštine ŠGD kao i djelatnika poduzeća koji su najveće bogatstvo svakog uspješnog poslovnog sustava.
Uprava Društva je uspostavila pozitivni odnos s drvoprerađivačima u našoj Županiji. Redovitim plaćanjem prema našim dobavljačima pridonosimo i općoj likvidnosti.
Želim istaknuti i činjenicu da smo kao tvrtka u državnom vlasništvu pod posebnim povećalom javnosti. Upravljamo javnom imovinom te trošimo i raspoređujemo javni novac. Uspostavljanjem apsolutnog nadzora nad voznim parkom u svih 135 voznih jedinica čime smo kroz 2015.i 2016.godinu omogućili smanjenje operativnih troškova voznog parka kroz manju potrošnju goriva i troškova servisiranja u iznosu od 600.000 KM.
Uglavnom za poduzeće sa sigurnošću mogu reći da će novi direktor u primopredaji dužnosti imati puno čistiju bilancu i bolje stanje u poduzeću nego što je bila primopredaja u 2012.godini te da je poduzeće možda ne veliki ali ohrabrujući znak nade i pozitivnog ozračja u ovom našem okruženju.
Kada bi trebali izdvojiti nekolika značajnijih aktivnosti koje ste u svom mandatu pokrenuli i realizirali, što bi to konkretno bilo?
Na početku mandata ovoj Upravi Društva, Nadzorni odbor dao je četiri glavne zadaće koje je Uprava već na polovici mandata ispunila gotovo u potpunosti. Riječ je bila o smanjenju potraživanja od kupaca, prilagodbi prodaje sigurnosti naplate isporučenih drvnih sortimenata,poboljšanje ustrojstva i organizaciju rada,upravljanja i rukovođenja te sukladno preporukama i primjedbama svih revizija otkloniti sve nedostatke i uskladiti ih sa zakonskim propisima.
Ono što bih izdvojio kao glavne aktivnosti i poteze ove Uprave,kao prvo bio bi raskid kupoprodajnog ugovora sa firmom „Finvest“d.d. Drvar u rujnu 2012.godine iz razloga neizvršavanja obveza plaćanja. Tada je poduzeće bilo dovedeno pred kolaps. Drvne sortimente preuzimaju i redovito plaćaju ostali drvoprerađivači sa Županije,koji su bili u neravnopravnom položaju dok je Finvest funkcionirao. To je bilo vrijeme kad je malo tko vjerovao da će HBŠume preživjeti bez Finvesta. Danas na prostoru HBŽ postoji 30-ak pilana,malih ali uspješnih koji znače sigurnost i za naše poduzeće. Početkom 2015.godine na prijedlog ŠGD otvoren je stečajni postupak nad firmom Finvest a koji je još u tijeku.
Kao drugu značajniju aktivnost istaknuo bih ulaganja u ljudske resurse i suradnju sa Fakultetima Šumarstva iz Sarajeva i Banje Luke iz oblasti obrazovanja,edukacije i znanstveno-istraživačkog rada koja je rezultirala raznim projektima a izdvajamo jedan, kako mi volimo reći „revolucionarni“ a to je izrada novih zapreminskih i sortimentnih tablica po starom ali i EU standardu.
Rekao sam već da su ljudi najveće bogatstvo svakog gospodarskog subjekta a rad na njihovoj stalnoj izobrazbi i edukaciji trebao bi biti jedan od glavnih menadžerskih postulata. Poseban naglasak stavljamo na razvoj znanja,vještina i osobnih potencijala svakog radnika jer samo tako svaki od njih može na najbolji način doprinijeti unapređenju poslovanja ali i razvoja svojih poslovnih vještina.
Kroz sudjelovanje i apliciranje za EU i druge razne fondove i projekte mobilizirali smo timove stručnih ljudi i dobrih ideja unutar firme i kvalitetnih projekata te pokrenuli ono čemu svi težimo-drugim financijskim izvorima,rastu i razvoju. Realizacijom projekata u 2015.i 2016.godini od IPA prekogranične suradnje,preko GEF projekata (sporazum BIH sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj) do projekata sa razine FBiH i Županije te UNDP osigurali smo našem poduzeću 1 mil.KM. Već sada imamo 5-6 iskusnih i stručnih ljudi koji mogu biti samostalni projekt menadžeri.
Ima li nešto što ste planirali a niste uspjeli realizirati/ostvariti?
Ono što nismo stigli završiti, iako smo odradili dobar dio aktivnosti jeste Pravilnik o radu, koji sada prema novom Zakonu o radu podrazumijeva sistematizaciju radnih mjesta, plaće,ostale naknade i primanja djelatnika i disciplinski postupak. Trenutno važeća sistematizacija je iz 2009.godine a od tada imamo stotinjak zaposlenika više tako da postoji stvarna potreba za novim službama poput službe za javne nabave, za EU i druge fondove i projekte a isto tako i neke novine u šumarskom sektoru.
Druga stvar koju nismo uspjeli dovesti do kraja i da to bude jedno pravilo za duže vremensko razdoblje jeste trogodišnji ugovori za naše drvoprerađivače, koje je ova Uprava uvela 2013.godine. Tada smo imali 25 naših kupaca koji su ispunjavali sve kriterije i uvjete za takve ugovore. Nažalost u 2016.godini nismo imali razumijevanja od strane našeg resornog Ministarstva, koje u konačnici donosi Uredbu o načinu prodaje drvnih sortimenata. Cilj donošenja višegodišnjih ugovora bio je zamišljen kao uspostavljanje čvrstog i efektivnog partnerskog odnosa koji bi potpomogao održivost proizvodnje u HBŠ a ujedno bi imao i pozitivan učinak na razvoj te stabilnost i sigurnost poslovanja našeg poduzeća i drvoprerađivača u uvjetima globalnog tržišnog natjecanja.
U javnosti se u zadnje vrijeme dosta, pa čak i za govornicom Skupštine HBŽ, spominjala koncesija-prodaja šuma HBŽ, navodno nekoj firmi iz Njemačke. Stiče se utisak da o toj temi nitko nije spreman govoriti. Što nam vi možete reći o tome?
Mogu reći ono čemu sam bio svjedok i sudionik, ali to je samo jedan mali dio mog angažiranja o tim događanjima. Prvi moji kontakti i informacije o koncesiji šuma dolaze od sadašnjeg Premijera HBŽ i to u drugoj polovici mjeseca svibnja. I sami prvi kontakti govorili su o nervozi premijera koji je bio u Njemačkoj u jednom malom mjestu u pokrajini Bavarskoj. Sa njim u delegaciji iz Županije bili su Ivica Matković,Branko Ivković, Borjana Krišto i Valentin Inzko.
Tražio je od mene i mojih inženjera kao i od resornog ministra HBŽ da mu pomognemo u zaštiti naših interesa, jer postoji mogućnost da jedna firma iz Bavarske traži ugovor kako bi ušli u naše šume i to najmanje 100.000 ha, na 30 godina sa pravom na još 30 godina. Oni su već preeliminarno snimili stanje našeg šumskog fonda sa zemlje i iz zraka. Tvrde da imamo daleko više šume nego što je navedeno u našim dokumentima-šumsko gospodarskim osnovama. Napravili bi prvo inventuru šuma a onda bi krenuli u izmjenu postojećih dokumenata šuma, osnova,planova i projekata. Njihova procjena je da bi mogli sjeći godišnje 1.mil.m3 (sadašnji etat godišnji oko 500.000 m3 bruto) po metodama Bavarskog gospodarenja šumama.
Njihovi planovi su bili izgraditi pogon sa 255 radnika iz lokalne zajednice a planirali su uložiti oko 95 mil. eura. Kao naknadu najma površine od 100.000 ha visoke šume, godišnje bi plaćali 6 mil.eura koje bi se dijelili između Županije i općina, plaćali bi u ratama mjesečno.
Županija bi trebala prepustiti i zemljište od 50 ha za kombiniranu termo elektranu na bio masu sa 70 radnih mjesta i investicijom od 70 mil.eura.
Ukazali smo premijeru vlade HBŽ na sva moguća ograničenja obzirom na zakonska rješenja i propise,sustav gospodarenja,minirane površine,što sa našim drvoprerađivačima, kao objasniti javnosti…To bi za nas bila gospodarska i šumarska revolucija.
Očigledno je bilo i to da ovo nije bio jedini posjet u Njemačku. Tko je bio prvi put stvarno mi nije poznato. Znam samo da je prilikom dolaska Njemačke ekipe odnosno predstavnika firme Schwaiger Investitionsgeselischaft mbH i. GR. Iz Hengersberga, i obilasku naših šuma, goste vodio Ivica Matković.
Po povratku iz Njemačke, predsjednik Vlade je prije bilo kakvog odgovora na traženje i zahtjeve firme Schwaiger, nama govorio da bi dobro bilo da stručna ekipa sastavljena od ministra PVŠ HBŽ ivice Brešića, direktora ŠGD, izvršnog direktora za šumarstvo , upravitelja šumarije Glamoč i Ivice Matkovića kao voditelja delegacije,otputuje za Njemačku 22.7.2015.godine.Cilj putovanja bi bio da pojasnimo naš način gospodarenja šumama koji se razlikuje od Bavarskog gospodarenja kao i trenutno važeće zakonske regulative. Imali smo pripremljen materijal za prezentaciju,čak smo ga počeli i prevoditi na njemački jezik. Kroz prezentaciju je poslana očigledna poruka da se ne slažemo sa njihovim zahtjevima niti se isti mogu prihvatiti.
Do tog posjeta nikad nije došlo iako je gazda J.Schwaiger,prvotno pismeno pristao da delegacija može doći.
Što se u međuvremenu dogodilo,ne znam ali mi nije jasno zašto je ovo tema od koje se bježi i zašto je to tajna.
Da li je to jedan od razloga zbog čega su promjenjeni opunomoćenici hrvatske nacionalnosti u Skupštini ŠGD Hercegbosanske šume?
Što je bio razlog promjene opunomoćenika hrvatske nacionalnosti u Skupštini ŠGD ne mogu točno reći. Znam samo da se u to vrijeme poslije našeg izvješća u Skupštini HBŽ mijenja nešto u pogledu politike, stava i odnosa stranke čiji sam član, a to je HDZ BiH,prema meni kao direktoru i osobno. Ali vrlo brzo, iz užeg dijela rukovodstva ŽO HDZ BiH, dolaze informacije kako direktor šuma mora „otići“. Istina jeste da se to poklapa sa prestankom mandata Uprave Društva i NO krajem kolovoza 2016. Od tada do današnjeg dana nitko nije sa mnom razgovarao niti da moram napustiti poziciju direktora niti bilo kakva druga priča. Međutim događanja u Skupštini HBŽ početkom prosinca 2016. pa do današnjeg dana mnogo toga govore.
Nakon presude Ustavnog suda FBiH da izmjenom odluke o prijenosu prava i obveza ŠGD Hercegbosanske šume, odnosno promjenom opunomoćenika nisu ugroženi nacionalni interesi što su podnijeli klubovi Srba i Bošnjaka, razriješen je stari a imenovan novi privremeni Nadzorni odbor. Već se najavljiva smjena Uprave koju vi predstavljate kao generalni direktor. Možete li pojasniti te poteze i tko iza njih stoji nakon što ste polovinom prošle godine pri podnošenju godišnjeg izvješća u Skupštini HBŽ dobili hvalospjeve od zastupnika na račun vođenja poduzeća?
Mislim da ni oni sami ne bi mogli pojasniti svoje poteze. Međutim očigledno je da postoji pozadina i povezanost gubitka povjerenja u Upravu , NO i Skupštinu Društva i glasovanja oko promjena opunomoćenika te smatram da to upućuje na moguće postojanje veze sa koncesijom šuma.
Zanimljivo je da se sva ta događanja i promjene Skupštine ŠGD i blokiranje Društva sudskim zabranama poduzimanja svih aktivnosti pogotovo oko izbora za Upravu Društva nakon završenog javnog natječaja i zabrane aktivnosti oko sklapanja kupoprodajnih i drugih ugovora koji trebaju suglasnost NO,čime je sigurno, poduzeću nanesena šteta u određenom smislu usporavanja i poduzimanju određenih povezanih aktivnosti Društva. Nitko ne razumije da je ranjivost našeg plana drastično dramatična. Iz tog razloga smo uputili pritužbu VSTV protiv suca općinskog suda u Livnu koji je donio rješenje o zabrani poduzimanja određenih aktivnosti tijela Društva.
Očigledno je da te poteze povlače i podupiru jedan dio rukovodećih članova ŽO HDZ BiH i zastupnika iz reda te stranke, HDZ-ovi i SNS-ovi ministri a koji su bili u SNSD-u Vladi HBŽ, zajedno sa zastupnicima iz stranke Radom za boljitak. A naravno to ne može bez Predsjednika Skupštine. Oni koji koče procesa napretka i razvoja najviše jesu i i biti će odgovorni za sadašnje stanje.
Ministar PVŠ u HBŽ, gosp. Ivica Brešić,često u svom javnom obraćanju proziva ŠGD , Vas i čitavu Upravu za nezakonitosti u svezi otpisa potraživanja u milijunskim iznosima u vašem poduzeću. Što je istina i o čemu se tu zapravo radi?
Netko tko se hvali poznavanjem općenito ekonomije, računovodstva te sa iskustvom i radom u privatnom sektoru trebao bi znati razlikovati pojmove npr. otpis potraživanja, vrijednosno usklađivanje potraživanja, ispravka vrijednosti na teret rashoda i dr. Čak što više mislim da naš ministar to zna ali iz nekog samo njemu znanog razloga to ponavlja kao papagaj. Poručujem da zna adresu na kojoj se to može provjeriti i dokazati nelegalnost tj. kriminal.
Ukratko, o čemu se tu radi. Ured za reviziju financijskih institucija u FBiH, na temelju revidiranog financijskog izvješća u ŠGD, naložio je tijelima upravljanja, Upravi, Nadzornom odboru i Skupštini ŠGD, da moraju poduzeti aktivnosti i donijeti odluke o vrijednosnom usklađivanju nenaplaćenih potraživanja, kako bi financijska izvješća istinito i fer po svim bitnim pitanjima prikazala stanje i rezultate poslovanja.
Skupština Društva, naložila je NO da donese odluku kojom ovlašćuje Upravu Društva da izvrši prijenos potraživanja kao ispravku vrijednosti na teret rashoda poslovne 2014.godine Riječ je o potraživanjima ukupno 43 kupca, za razdoblje od 2002. do 2013 godine, čija je naplata bila neizvjesna a provedene su sve zakonom određene radnje i procedure, Ukupan iznos tih potraživanja bio je 13,7 mil.KM a od tog iznosa samo potraživanja od firme Finvest iz Drvara iznosila su 11,5 mil.KM a ostatak na ostale 42 firme, od kojih većina nije više ni bila aktivna, odnosno bile su ugašene tijekom tih desetak godina.
Isto tako Skupština Društva je naložila je Upravi ŠGD smanjenje temeljnog kapitala za 12,9 mil.KM a odluka je provedena uz procjenu stalnog sudskog vještaka ekonomske struke i Rješenjem Općinskog suda u Livnu, početkom 2016.godine.
Nakon toga ,Ured za reviziju je dao mišljenje da iznos temeljnog kapitala odgovara iznosu temeljnog kapitala iskazanom u sudskom rješenju te da je rezultat poslovanja ispravno prenesen iz bilance uspjeha.
Dnevni list
