Livanjsko gospodarstvo je posrnulo još tijekom rata, a ništa bolja situacija nije ni nakon prestanka ratnih djelovanja. Pala je pod naletom lokalnih tajkuna. Slično se desilo i Kupresu, a potom su na red došli i Bosansko Grahovo, Drvar i Glamoč gašenjem nekadašnjeg Finvesta.

U tijeku je i stečajni postupak i za posljednju tvornicu u županiji– Kapis iz Tomislavgrada, pa i oni radnici koji su radili ostaju bez posla. Sve veća besperspektivnost, pogotovo za mlade,  je razlogom sve masovnijem napuštanju ove županije jer se sve veći broj mladih bračnih parova i omladine odlučuje krenuti u potrazi za poslom. U Drvar se bilo vratilo nekoliko tisuća srpskih povratnika  pa ih je prije desetak godina bilo oko 8.000 skupa sa doseljenim Hrvatima.

Danas ih je jedva 3.500. Ponovo iseljavaju. Hrvati u Hrvatsku i zapadne zemlje, Srbi u Srbiju, RS i na zapad. Najnoviji val iseljavanja je u Livnu gdje je u kratkom roku zbog nedostatka posla iselilo preko 600 mladih ljudi u potrazi za poslom, uglavnom Hrvata, koji koriste dvojno državljanstvo i slobodu kretanja i traženja posla u zemljama EU.

U Tomislavgradu je još drastičnija situacija. Tamo ih se u posljednje vrijeme iselilo preko 1.000 i taj trend se nastavlja. Uglavnom ljudi odlaze u Njemačku, ali ih ima i u Austriji, Kanadi, Irskoj, pa čak i Poljskoj gdje su njemački poslodavci otvorili radilišta i gdje Duvnjaci i Livnjaci zarađuju od 2-3.000 eura mjesečno. Većina ih izjavi pri polasku da odlaze privremeno dok ne zarade.

Međutim, tako su govorili i njihovi roditelji i djedovi, ranih 70-tih godina prošlog stoljeća, te tamo ostajali do penzija i do smrti. Duvnjaci kažu da ih je zahvatio najveći val iseljavanja od 70-tih godina prošlog stoljeća i prvih većih ekonomskih migracija iz ovog dijela BiH, odakle se godinama najčešće odlazilo u potrazi za poslom. Spomenik na autobuskoj stanici u Tomislavgradu, napravljen 2012. godine duvanjskim gastarbajterima, nikad nije bio aktualniji.

Iz ovog dijela BiH i veliki broj Bošnjaka odlazi iz svog rodnog kraja, uglavnom  privremeno i najčešće u Njemačku na rad na crno, a da je BiH u EU bilo bi ih znatno više.

Dnevni Avaz

Pratite nas na društvenim mrežama Facebook, Instagram, Youtube, TikTok